Uslijed tjelesne aktivnosti imam povišeni puls. Je li to zabrinjavajuće?

Poštovani,
imam 43g, (110kg 177cm), posao mi je uredski, ali slobodno vrijeme provodim dosta aktivno. Između ostalog bavim se bicikliranjem. Već neko vrijeme primjećujem da dok se poprilično uspušem (veća uzbrdica-otkucaji preko 160) da dok prestanem s aktivnošću, znači dok stanem da se odmorim da mi prilikom usporavanja srce zna ponekad preskočiti otkucaj(recimo svaki 5 otkucaj), pa me zanima dal je to zabrinjavajuće ili je to u neku ruku normalna pojava? Nemam nikakvih drugih simptoma,bolesti ni tegoba, odvozim bez ikakvih problema biciklom 50-60km.
Hvala

24.10.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Frekvencija srca normalno raste s tjelesnim opterećenjem, a vožnja bicikla na većoj uzbrdici zahtjeva veći tjelesni napor. Stoga i puls može biti iznad 160/min, ali Vam ne bih savjetovala da on prelazi 160/min (to je submaksimalni puls za Vašu dob), jer i sami osjećate nakon većeg napora preskoke srca. Savjetovala bih Vam da učinite ergometriju, odnosno test opterećenja , te će Vam kardiolog na osnovu rezultata testa moći sa sigurnošću reći da li postoji adekvatan porast pulsa i tlaka u opterećenju, da li se javljaju i kakvi poremećaji srčanog ritma u opterećenju ili oporavku, te će isključiti i znakove miokardne ishemije. Kako imate indeks tjelesne mase 35,  treba učiniti i laboratorijske pretrage krvi, osobito da se vide vrijednosti masnoća i šećera u krvi koji spadaju u kardiovaskularne čimbenike rizika.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjelesna aktivnost

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRedovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]

Prehrana

Ravnoteža na tanjuru

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Lijekovi

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSituacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Arterijski tlak

Bisoprolol

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaze – imam višegodišnje preskoke srca

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute