Uslijed tjelesne aktivnosti imam povišeni puls. Je li to zabrinjavajuće?

Poštovani,
imam 43g, (110kg 177cm), posao mi je uredski, ali slobodno vrijeme provodim dosta aktivno. Između ostalog bavim se bicikliranjem. Već neko vrijeme primjećujem da dok se poprilično uspušem (veća uzbrdica-otkucaji preko 160) da dok prestanem s aktivnošću, znači dok stanem da se odmorim da mi prilikom usporavanja srce zna ponekad preskočiti otkucaj(recimo svaki 5 otkucaj), pa me zanima dal je to zabrinjavajuće ili je to u neku ruku normalna pojava? Nemam nikakvih drugih simptoma,bolesti ni tegoba, odvozim bez ikakvih problema biciklom 50-60km.
Hvala

24.10.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Frekvencija srca normalno raste s tjelesnim opterećenjem, a vožnja bicikla na većoj uzbrdici zahtjeva veći tjelesni napor. Stoga i puls može biti iznad 160/min, ali Vam ne bih savjetovala da on prelazi 160/min (to je submaksimalni puls za Vašu dob), jer i sami osjećate nakon većeg napora preskoke srca. Savjetovala bih Vam da učinite ergometriju, odnosno test opterećenja , te će Vam kardiolog na osnovu rezultata testa moći sa sigurnošću reći da li postoji adekvatan porast pulsa i tlaka u opterećenju, da li se javljaju i kakvi poremećaji srčanog ritma u opterećenju ili oporavku, te će isključiti i znakove miokardne ishemije. Kako imate indeks tjelesne mase 35,  treba učiniti i laboratorijske pretrage krvi, osobito da se vide vrijednosti masnoća i šećera u krvi koji spadaju u kardiovaskularne čimbenike rizika.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjelesna aktivnost

Nekompaktna kardiomiopatija

Tjelesna aktivnost

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRedovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]

Prehrana

Ravnoteža na tanjuru

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Lijekovi

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSituacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Bol i peckanje oko srca pri uzimanju tekućine

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Tumačenje ehokardiografskog nalaza – blage fibrosklerotske promjene i dijastolička disfunkcija

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute