Uslijed tjelesne aktivnosti imam povišeni puls. Je li to zabrinjavajuće?

Poštovani,
imam 43g, (110kg 177cm), posao mi je uredski, ali slobodno vrijeme provodim dosta aktivno. Između ostalog bavim se bicikliranjem. Već neko vrijeme primjećujem da dok se poprilično uspušem (veća uzbrdica-otkucaji preko 160) da dok prestanem s aktivnošću, znači dok stanem da se odmorim da mi prilikom usporavanja srce zna ponekad preskočiti otkucaj(recimo svaki 5 otkucaj), pa me zanima dal je to zabrinjavajuće ili je to u neku ruku normalna pojava? Nemam nikakvih drugih simptoma,bolesti ni tegoba, odvozim bez ikakvih problema biciklom 50-60km.
Hvala

24.10.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Frekvencija srca normalno raste s tjelesnim opterećenjem, a vožnja bicikla na većoj uzbrdici zahtjeva veći tjelesni napor. Stoga i puls može biti iznad 160/min, ali Vam ne bih savjetovala da on prelazi 160/min (to je submaksimalni puls za Vašu dob), jer i sami osjećate nakon većeg napora preskoke srca. Savjetovala bih Vam da učinite ergometriju, odnosno test opterećenja , te će Vam kardiolog na osnovu rezultata testa moći sa sigurnošću reći da li postoji adekvatan porast pulsa i tlaka u opterećenju, da li se javljaju i kakvi poremećaji srčanog ritma u opterećenju ili oporavku, te će isključiti i znakove miokardne ishemije. Kako imate indeks tjelesne mase 35,  treba učiniti i laboratorijske pretrage krvi, osobito da se vide vrijednosti masnoća i šećera u krvi koji spadaju u kardiovaskularne čimbenike rizika.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjelesna aktivnost

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRedovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]

Prehrana

Ravnoteža na tanjuru

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Lijekovi

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSituacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Arterijski tlak

Bisoprolol

Iz iste kategorije

Kardiologija

Trebam li uz postojeću terapiju dodati još lijek navečer zbog povišenog noćnog tlaka?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Je li povećanje lijeve pretklijetke na UZV-u srca razlog za zabrinutost?