Plavi ožujak – mjesec posvećen prevenciji kolorektalnog karcinoma

shutterstock_2231318341
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ožujak se obilježava kao Plavi ožujak, mjesec posvećen podizanju svijesti o kolorektalnom karcinomu – raku debelog i završnog crijeva. Kolorektalni karcinom predstavlja značajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Svake godine dijagnosticira se približno 3.700 do 3.800 novih slučajeva. Kod muškaraca je treći najčešći zloćudni tumor, nakon raka prostate i raka pluća, dok je kod žena drugi najčešći, odmah iza raka dojke. Kada se promatra smrtnost, kolorektalni karcinom zauzima drugo mjesto kao uzrok smrti od raka i kod muškaraca i kod žena, odmah iza raka pluća.

U većini slučajeva kolorektalni karcinom ne nastaje naglo, već se razvija postupno kroz tzv. adenom–karcinom sekvencu. Iz normalne sluznice crijeva nastaju benigni polipi, najčešće adenomi, koji tijekom godina mogu prijeći u zloćudni tumor. Taj proces često traje sedam do deset godina ili dulje, što predstavlja priliku za pravodobno otkrivanje i uklanjanje polipa prije nego što se razvije karcinom.

Rizik za razvoj bolesti povećava se s dobi, osobito nakon pedesete godine života. Među nepromjenjivim čimbenicima rizika nalaze se pozitivna obiteljska anamneza, nasljedni sindromi poput Lynch sindroma ili obiteljske adenomatozne polipoze te upalne bolesti crijeva. Brojni čimbenici povezani su sa stilom života i mogu se mijenjati. Prehrana bogata crvenim i procesuiranim mesom, nizak unos vlakana, pretilost, tjelesna neaktivnost, pušenje i pretjerana konzumacija alkohola povećavaju rizik od razvoja bolesti.

Bolest u ranoj fazi često prolazi bez simptoma, zbog čega je probir iznimno važan. Kada se simptomi pojave, najčešće uključuju krv u stolici, promjene u ritmu pražnjenja crijeva, sideropeničnu anemiju, bolove u trbuhu te neobjašnjen gubitak tjelesne mase. Pojava takvih simptoma zahtijeva liječničku obradu.

Probir je organizirano testiranje osoba bez simptoma s ciljem ranog otkrivanja raka ili njegovih prethodnica. U Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaća muškarce i žene u dobi od 50 do 74 godine. Osnovna metoda probira je test na okultno krvarenje u stolici, najčešće imunokemijski test (FIT). Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju, koja omogućuje pregled cijelog debelog crijeva i istovremeno uklanjanje polipa.

Prevencija kolorektalnog karcinoma temelji se na zdravom načinu života i redovitom sudjelovanju u probiru. Preporučuje se povećati unos vlakana kroz konzumaciju voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica, smanjiti unos crvenog i procesuiranog mesa, održavati zdravu tjelesnu težinu te redovito se baviti tjelesnom aktivnošću, najmanje 150 minuta tjedno. Prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola dodatno smanjuju rizik.

Najvažnija preventivna mjera ostaje odaziv na probir, jer kolonoskopija omogućuje uklanjanje polipa prije nego što se razvije zloćudna bolest. Plavi ožujak prilika je da podsjetimo sebe i svoje bližnje koliko je važno voditi brigu o zdravlju debelog crijeva. Kolorektalni karcinom često se može spriječiti, a ako se otkrije na vrijeme, izlječenje je vrlo vjerojatno. Informiranost i odgovorno ponašanje ključni su koraci u smanjenju učestalosti i smrtnosti ove bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija shutterstock_2319630595

19. svibnja – Svjetski dan upalnih bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2758435485

Prehrana i mikrobiom: kako ono što jedemo oblikuje naše zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih nekoliko godina sve se više govori o crijevnom mikrobiomu, odnosno zajednici milijardi mikroorganizama koji žive u našim crijevima. Iako su oku nevidljivi, njihov utjecaj na zdravlje iznimno je velik – od probave i imuniteta do razine energije i općeg osjećaja dobrobiti. Jedan od najvažnijih čimbenika koji oblikuje mikrobiom upravo je prehrana. Crijevni mikrobiom […]

Gastroenterologija shutterstock_2271014749

Silimarin i blagdanska trpeza- može li biljka sikavica pomoći jetri?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija

Može li kašasta i žućkasta stolica biti posljedica terapije nakon ABVD-a?

Gastroenterologija shutterstock_2581129061

Helicobacter pylori – tiha bakterija u želucu koju ne treba liječiti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]

Gastroenterologija ZB (6)

Nadutost i plinovi – kad crijeva govore više nego što bismo htjeli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKako mikrobiom i prehrana utječu na osjećaj nadutosti – i što je zapravo low FODMAP dijeta? Nadutost i stvaranje plinova spadaju među najčešće probavne tegobe današnjeg čovjeka. Iako su najčešće bezopasne, mogu biti izrazito neugodne, utjecati na samopouzdanje i svakodnevne aktivnosti te ponekad ukazivati na poremećaje ravnoteže u crijevima koji zahtijevaju pažnju. Plinovi u crijevima […]

Gastroenterologija

Kakva je prognoza nakon imunoterapije i razvoja ulceroznog kolitisa?