Helicobacter pylori – tiha bakterija u želucu koju ne treba liječiti

shutterstock_2581129061
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Helicobacter pylori je bakterija o kojoj se često govori s dozom straha, iako je riječ o vrlo čestom „stanovniku“ ljudskog želuca. Prema suvremenim europskim smjernicama (Maastricht VI/Florence Consensus), više od polovice svjetske populacije nosi ovu bakteriju, a velik dio ljudi tijekom života nema nikakve tegobe. Upravo zato prisutnost Helicobacter pylori sama po sebi ne znači bolest. Ono što ovu bakteriju čini posebnom jest njezina sposobnost preživljavanja u izrazito kiselom okolišu želuca. Najčešće se prenosi u djetinjstvu putem kontaminirane hrane i vode ili bliskim kontaktom unutar obitelji. Nakon što se jednom nastani u sluznici želuca, može ondje ostati godinama bez izazivanja simptoma.

Kod dijela ljudi Helicobacter pylori može uzrokovati kronični gastritis, bol ili pečenje u gornjem dijelu trbuha, žgaravicu, nadutost ili mučninu. U manjem broju slučajeva povezan je s nastankom čira na želucu ili dvanaesniku. Dugotrajna infekcija povećava i rizik od raka želuca, no taj je rizik i dalje malen te se većina zaraženih nikada neće suočiti s tom bolešću. Posebnu pozornost treba obratiti na alarmantne simptome poput neobjašnjivog gubitka tjelesne težine, anemije, noćnih bolova, crne stolice ili povraćanja krvi. U takvim je slučajevima nužna brza liječnička obrada, neovisno o infekciji Helicobacter pylori.

Dijagnoza se danas postavlja neinvazivnim testovima poput izdisajnog testa ili testa iz stolice, dok se gastroskopija preporučuje kod starijih osoba ili onih s alarmantnim simptomima. Krvni testovi se ne preporučuju za procjenu aktivne infekcije. Prema najnovijim smjernicama, liječenje Helicobacter pylori preporučuje se svim simptomatskim bolesnicima te osobama s potvrđenim gastritisom, čirom, MALT-limfomom, pozitivnom obiteljskom anamnezom raka želuca ili neobjašnjivom anemijom. Kod potpuno asimptomatskih osoba odluka o liječenju donosi se individualno, uzimajući u obzir dob i rizične čimbenike.

Liječenje se provodi kombinacijom dvaju ili više antibiotika i inhibitora protonske pumpe u trajanju od 10 do 14 dana. Zbog porasta otpornosti bakterije na antibiotike iznimno je važno terapiju provesti točno prema uputama liječnika te nakon završetka potvrditi uspješnost liječenja kontrolnim testom. Iako se često spominju prehrana, probiotici i prirodni pripravci, oni ne mogu zamijeniti standardnu terapiju. Mogu imati potporni učinak, ali eradikacija bakterije moguća je isključivo antibioticima.

Zaključno, Helicobacter pylori je česta bakterija koja najčešće ne uzrokuje ozbiljne probleme. Pravodobna dijagnostika, racionalna primjena antibiotika i individualni pristup bolesniku temelj su suvremenog liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gastroskopija

Peptička ulkusna bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePeptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastritis

Dispepsija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Proljev

Što znači C. diff?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteClostridioides difficile, nekada znana i kao Clostridium difficile (C. diff) je bakterija koja stvara toksine i spore. Prisutna je u zemlji, vodi ali i u probavnom sustavu kako životinja, tako i zdravih ljudi. Kada je crijevna mikrobiota u ravnoteži, ne uzrokuje probleme. Prvi je puta otkrivena 1935. godine kao dio normalne mikrobiote novorođenčeta. Tek je […]

Želudac

Može li osjećaj otežanog disanja i suhoće usta nakon obroka biti povezan sa želucem?

Helicobacter pylori

Kako se točno provodi 14-dnevna sekvencijska terapija za eradikaciju H. pylori?

Zatvor

Probiotici – dobri saveznici u vrijeme blagdana

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKraj je godine i spremamo se za obiteljska okupljanja, druženje s najmilijima i blagdansku trpezu. U ovo je vrijeme teško ostati suzdržan od obilja hrane, slatkog i pokoje zdravice više. No, s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, dolaze i posljedice – uglavnom prolazne tegobe probavnog sustava. Zatvor, proljev, osjećaj težine u želucu, bolovi i […]

Iz iste kategorije

Gastroenterologija shutterstock_2319630595

19. svibnja – Svjetski dan upalnih bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2758435485

Prehrana i mikrobiom: kako ono što jedemo oblikuje naše zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih nekoliko godina sve se više govori o crijevnom mikrobiomu, odnosno zajednici milijardi mikroorganizama koji žive u našim crijevima. Iako su oku nevidljivi, njihov utjecaj na zdravlje iznimno je velik – od probave i imuniteta do razine energije i općeg osjećaja dobrobiti. Jedan od najvažnijih čimbenika koji oblikuje mikrobiom upravo je prehrana. Crijevni mikrobiom […]

Gastroenterologija shutterstock_1668214843

Krv u stolici: najčešći uzroci i znakovi za uzbunu

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKrv u stolici simptom je koji većinu ljudi odmah zabrine, i to s razlogom. Iako u mnogim slučajevima uzrok nije ozbiljan, ponekad može biti prvi znak bolesti koja zahtijeva brzu medicinsku obradu, pa je ključno znati kada reagirati. Važno je obratiti pozornost na to kako krv izgleda. Svijetlocrvena krv koja se vidi na toaletnom papiru […]

Gastroenterologija

Može li kašasta i žućkasta stolica biti posljedica terapije nakon ABVD-a?

Gastroenterologija shutterstock_2271014749

Silimarin i blagdanska trpeza- može li biljka sikavica pomoći jetri?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija

Kakva je prognoza nakon imunoterapije i razvoja ulceroznog kolitisa?

Gastroenterologija shutterstock_2231318341

Plavi ožujak – mjesec posvećen prevenciji kolorektalnog karcinoma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]