Visok puls u vrijeme pms-a/ovulacije – trebam li se bojati?

Već sam postavila pitanje,ali nisam mogla zbog dužine pitat sve.39g,žena,neuzimam lijekove,ne pijem,ne pušim.Prije par dana,Uzv,ekg I holter24 uredan, kardiolog kaze da je srce zdravo.Ali ja osim preskoka znam imat i lupanje srca,koji puta puls zna biti i do cca 114 ovremeno i brzo se onda smiri,najviše u pms,ovulaciji ili kod nervoze.Dali je to opasno i dali mi šta može biti posto me strah toga ?

6.8.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Osjećaj lupanja i preskakanja srca javlja se kod nekih žena u pms-u. Ukoliko su gore navedeni nalazi uredni, nemate razloga za brigu. Međutim, ukoliko ovakve pojave budu česte i remete vam život, ponovite holter srca, osobito u 2.fazi menstrualnog ciklusa kako bi se ustanovilo da li se javljaju i kakvi oblici porećaja ritma (obično su to bezazlene aritmije). Pripazite i na unos kave, čajeva (crni, zeleni), alkoholnih i gaziranih pića (osobito energetska) koji mogu u nekim slučajevima dovesti do poremećaja srčanog ritma.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Terapija

Tahikardija i terapija

Menstruacija

Premenstrualni disforični sindrom (PMDD) – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Naziv (PMS) uveden je u terminologiju još 1950-ih godina i od tada se vrlo često koristi i različito ga se definira. PMS se javlja kod 30 do 80% žena reproduktivne dobi.

Predmentrualni distrofični sindrom

Premenstrualni disforični sindrom – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovaj poremećaj važno je razlučiti od drugih fizičkih i psiholoških stanja jer se radi sličnosti neki simptomi mogu preklapati i dovesti do krive dijagnostičke procjene.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]