Nekompaktna kardiomiopatija

Otkrivena mi je rijetka nasljedna bolest nekompakcijska kardiomiopatija s hipertrabekulacijom kako da se ponašam?
Prije 13 mjeseci preživio sam težak moždani udar sa, srećom, malim posljedicama.
Cijeli život se bavim sportom (košarkom, tenisom, badmintonom)i posljednjih 10 godina 2 putatjedno veteranska košarkaš nekoliko veteranskih(55+)turnira godißnje s 2-3utakmice u 2 dana.
Kako aktivnije živjeti s tom dijagnozom? Mogu li trčati 5 km , planinariti do 2 sata, plivati, voziti bicikl, igrati tenis ili igrati 1 sat veteranski košarkaški hakl (3na3) s odmorima ?
Hvala na Preporuci jer mi je sad teško prihvatiti samo šetnje s psima i hodanje po manje-više ravnom terenu.

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Nekomapkatna kardiomiopatija uzrokuje različite komplikacije, a između ostalih mogu nastati tromboembolijski incidenti. Kod Vas je došlo do moždanog udara. Također može doći do nastanka različitih oblika poremećaja srčanog ritma i srčanog popuštanja. Veoma je važno da ste na redovitim kardiološkim kontrolama, kako bi se pratio razvoj bolesti i korigirala terapija. Stoga odgovor o intenzitetu vježbanja može Vam dati samo Vaš kardiolog na osnovu nalaza i Vašeg općeg stanja. Tjelesne aktivnosti se savakako ne treba odricati, ali koja aktivnost i kojeg intenziteta treba Vam biti definirana od strane kardiologa koji Vas liječi. Također, budući ste preboljeli moždani udar, trebate kroći rehabilitacijski program u odgovarajućem centru koji uključuje timski rad liječnika specijalista. Nakon rehabilitacije trebaju Vam se dati točne upute o životnim navikama i tjelesnim aktivnostima.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravlje shutterstock_2078454763

Novogodišnje odluke koje zaista poboljšavaju zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUlazak u novu godinu mnogima je motivacija da konačno uvedu promjene za koje znaju da bi im koristile: manje štetnih navika, više kretanja, bolja prehrana. Ipak, većina odustane do kraja siječnja. Dobra vijest – taj se obrazac može promijeniti ako se postave realni ciljevi i ako znamo kako ih provoditi korak po korak. U nastavku […]

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Vrtoglavica

Jesu li svakodnevna nestabilnost i osjećaj ljuljanja uz zujanje u uhu povezani s tlakom, unutarnjim uhom ili neurološkim uzrokom?

Neurološki ispad

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]