Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj dobi te one koje planiraju trudnoću ili trudnice u ranom razdoblju trudnoće, svakodnevno uzimaju folnu kiselinu u dozi od 400 μg. No, trebaju li postojati mjere opreza kada je u pitanju uzimanje folne kiseline u dozama koje premašuju spomenutu preporučenu dnevnu dozu?
U današnjem članku otkrivamo zašto je izuzetno važno unositi folnu kiselinu u obliku dodatka prehrani tijekom planiranja trudnoće te u prvom tromjesečju, koja je preporučena dnevna doza tijekom ovog osjetljivog razdoblja, a pojašnjavamo i zašto se poznata izreka „od viška glava ne boli” ne može primijeniti i na slučaj pretjeranog unosa ovog vitamina.
Pobliže o folnoj kiselini
Poznata i kao vitamin B9, folna kiselina je esencijalni mikronutrijent koji se prirodno nalazi u raznim namirnicama, poput zelenog lisnatog povrća, voća, iznutrica i orašastih plodova. Ima ključnu ulogu u replikaciji DNK tijekom stanične sinteze i diobe, osigurava normalan rast i razvoj, a posebno je važna za funkciju živčanog i probavnog sustava, spolnih organa te stvaranje bijelih krvnih stanica. Regulira razvoj živčanih stanica embrija i fetusa te sprječava oštećenje živčane cijevi. Osim toga, važna je u liječenju anemije u trudnica, dojilja te žena koje uzimaju oralne kontraceptive.
Folna kiselina povijesno je proučavana zbog sposobnosti smanjenja rizika od razvoja defekta neuralne cijevi djeteta. Dokazano je da neadekvatan unos folne kiseline prije začeća i tijekom prvih 12 tjedana trudnoće dovodi do defekta neuralne cijevi u ploda. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije preporučeni unos folne kiseline za žene u reproduktivnom razdoblju iznosi 400 µg dnevno.
Razlike između folne kiseline i 5-MTHF?
Unatoč stalnom upozoravanju stručnjaka na važnost unosa adekvatnih količina folne kiseline u trudnoći, u određenom postotku ove populacije i dalje se primjećuje deficit. Dva su moguća razloga tome – ili se žene ne pridržavaju preporuka o unosu folne kiseline u obliku dodataka prehrani ili imaju poremećaj apsorpcije folne kiseline, odnosno njenih soli (folata). Naime, folna kiselina je sintetski spoj koji najčešće nalazimo u dodacima prehrani. Kako bi ispoljila svoju biološku funkciju, folna kiselina se u našem organizmu treba pretvoriti odnosno metabolizirati do biološki iskoristivih oblika, dihidrofolata i tetrahidrofolata.
Danas znamo kako se sposobnost metaboliziranja folne kiseline razlikuje od pojedinca do pojedinca. Tako će žene reproduktivne dobi u kojih postoji genetski nedostatak zbog kojeg organizam ne može obraditi folnu kiselinu imati značajno više koristi od uzimanja tzv. metilirane folne kiseline, odnosno 5-metiltetrahidrofilata. Riječ je o poželjnom, aktivnom obliku folne kiseline koji je odmah dostupan za transport do ciljanog tkiva, koji ne stvara nemetaboliziranu folnu kiselinu, a apsorbira se i izlučuje jednako dobro kao i folna kiselina.
Nove spoznaje o rizicima pretjeranog unosa folne kiseline
Zbog prethodno spomenutih blagodati folne kiseline na razvoj ploda u trudnoći, smatralo se kako u ovom slučaju pravilo „manje je više” nije potrebno slijediti te su se u prošlosti iz raznih razloga trudnicama preporučivale doze folne kiseline koje su nerijetko bile i desetak puta veće od preporučene dnevne doze. Međutim, jednako kao i u slučaju nedostatnog unosa, studije su pokazale kako i previsoke doze folne kiseline tijekom trudnoće mogu negativno utjecati na zdravstvene ishode djeteta. U jednoj od provedenih studija, uočeno je da uzimanje folne kiseline u obliku dodatka prehrani u dozi ≥1000 µg/dan može negativno utjecati na ishode rođenja i kognitivni razvoj djece kasnije u životu. Nadalje, studije ističu da visoke doze folne kiseline mogu utjecati na duljinu telomera kod djece.
Telomere predstavljaju zaštitne dijelove na krajevima kromosoma. Tijekom vremena dolazi do njihovog skraćivanja, a brojni dokazi ističu povezanost kraćih telomera s mnogim poremećajima u kasnijoj životnoj dobi i višom stopom smrtnosti. Cilj nove španjolske studije objavljene u znanstvenom časopisu Nutrients bio je istražiti postoji li uistinu povezanost između vrlo visokog unosa folne kiseline tijekom trudnoće i kraće duljine telomera kod četverogodišnjaka. U studiji jesudjelovalo 666 djece, prosječne dobi 4,4 godine, kao i njihove majke. Podaci o unosu folne kiseline te drugim važnim mikronutrijentima dobiveni su anketnim upitnicima provedenima tijekom trudnoće. U svrhu praćenja duljine telomera, mjerile su se telomere leukocita, bijelih krvnih stanica. Prema podacima iz anketnih upitnika prosječne dnevne doze folne kiseline koje su ispitanice unosile tijekom trudnoće podijeljene su u četiri kategorije: <400 µg/dan, ≥400 do 999 µg/dan, ≥1000 do 4999 µg/dan i ≥5000 µg/dan.
Rezultati su pokazali da su djeca čije su majke uzimale visoke doze folne kiseline (≥5000 µg/dan) na početku, ali i tijekom cijelog razdoblja trudnoće, imala kraće telomere u dobi od četiri godine u odnosu na djecu čije su majke tijekom trudnoće unosile oko 400 µg/dan folne kiseline. Istraživači pretpostavljaju da je mogući uzrok ove pojave prisutnost nemetabolizirane folne kiseline u krvi koja može poremetiti ravnotežu metilacije DNK unutar telomera, dovodeći do strukturnih i funkcionalnih promjena u ovim ključnim genomskim regijama.
Zaključak
Znanstvenici naglašavaju kako je važno razumijevanje mogućih posljedica prekomjernog unosa folne kiseline, ne samo na zdravlje majke i djeteta, već i za informiranje javnosti i definiranje smjernica. S obzirom na široku dostupnost i upotrebu folne kiseline, daljnja istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju preporuka te osigurati njihovu usklađenost s najnovijim znanstvenim dokazima. Ono što valja upamtiti je da bi žene reproduktivne dobi koje planiraju trudnoću te trudnice u prvom tromjesečju svakako trebale uzimati folnu kiselinu u preporučenoj dozi od 400 µg, a prednost je poželjno dati onim dodacima prehrani koji sadrže i aktivni oblik, 5-metiltetrahidrofilat.
Literatura:
Petermann-Rocha F, Valera-Gran D, Prieto-Botella D, Martens DS, Gonzalez-Palacios S, Riaño-Galán I, Murcia M, Irizar A, Julvez J, Santa-Marina L, Tardón A, Sunyer J, Vioque J, Nawrot T, Navarrete-Muñoz EM. Folic Acid Supplementation during Pregnancy and Its Association with Telomere Length in Children at Four Years: Results from the INMA Birth Cohort Study. Nutrients. 2023 Oct 9;15(19):4303. doi: 10.3390/nu15194303. PMID: 37836587; PMCID: PMC10574547.
30.1.2024
