Adekvatan unos magnezija i zdravlje srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavni „antistresni” mineral, magnezij, jedan je od najvažnijih mikronutrijenata koji je bitan za brojne biokemijske reakcije u organizmu. Neke od njegovih funkcija su održavanje stabilnog srčanog ritma, normalne funkcije mišića i živaca, zdravog imunosnog sustava te jakih kostiju. Također, sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka te normalne razine šećera u krvi.

Simptomi nedostatka magnezija

Preporuke za unos magnezija govore kako bi odrasle osobe svakodnevno trebale unijeti između 300 – 400 mg ovog minerala. Nažalost, istraživanja pokazuju kako prosječno polovica “zapadnjačke” populacije unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti magnezija prehranom.

Nekoliko je mogućih uzroka manjka magnezija. Osim povećanih potreba, primjerice tijekom trudnoće, te nedovoljnog unosa, pojačanog izlučivanja i malapsorpcije, razlog nedostatka magnezija mogu biti i okolišni uvjeti. Naime, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje.

Općeniti rani znakovi manjka magnezija u organizmu su tjeskoba, slabost, depresija, dismenoreja, iritabilnost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i nesanica. Veći nedostatak magnezija najviše se očituje u radu mišića, pa se tako pojavljuju grčevi i tremor u nogama i u mišićima lica. Nervoza i zatvor stolice također mogu biti znakovi da ne unosimo dovoljno magnezija. Nedostatak magnezija može imati štetne posljedice za naš kardiovaskularni sustav jer primjerice može dovesti do češćih aritmija.

Magnezij i kardiovaskularno zdravlje – nove spoznaje

Nova nizozemska studija je primijetila kako bi unos prehrambenog magnezija mogao smanjiti rizik od preuranjene smrti od kardiovaskularne bolesti te sveukupnu smrtnost kod starijih pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda.

Europski stručnjaci preporučuju dnevni unos od 350 mg magnezija za muškarce, a 300 mg za žene. Dnevne potrebe bi mogle biti više u pacijenata s kardiovaskularnom bolesti koji su skloniji komorbiditetima, doživjeli su fiziološke promjene kardiovaskularnog sustava te uzimaju lijekovi koji mogu ulaziti u interakcije s magnezijem. 

Novo istraživanje čiji su rezultati 2022. godine objavljeni u časopisu Frontiers in Cardiovascular Medicine promatralo je povezanost unosa magnezija, kardiovaskularne bolesti te sveukupne smrtnosti u pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda i uzimaju lijekove. Studija je uključivala 4365 pacijenata s prosječnom dobi od 69 godina. Praćeni su u razdoblju od 12 godina. Prehrambeni unos magnezija je procijenjen pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane (FFQ) koji je uključivao učestalost, količinu te način pripreme hrane i pića, kao i vrstu hrane kojoj namirnica pripada. Uzimanje dodataka prehrani je procijenjeno pomoću upitnika o životnim navikama i zdravlju.

Rezultati su pokazali kako je prosječan unos magnezija iznosio oko 300 mg/dan, a dodatke prehrani magnezija je uzimalo 5,4% pacijenata. Unos magnezija od 322 mg/dan je povezan s manjim rizikom od kardiovaskularne bolesti i sveukupne smrtnosti. Zaštitni učinak je bio izraženiji u pacijenata koji su uzimali diuretike, moguće zbog utjecaja diuretika na status magnezija inhibicijom natrija u bubrezima te indirektnim povećanjem apsorpcije magnezija. Prisutnost vlakana također može objasniti obrnutu proporcionalnost sa smrtnošću od kardiovaskularne bolesti, s obzirom da se vlakna i magnezij unose iz sličnih prehrambenih izvora. Međutim, autori  smatraju kako je unos magnezija neovisno o prisutnosti vlakana smanjio rizik smrtnosti od kardiovaskularne bolesti u pacijenata. Zaključili su kako je uz lijekove, adekvatan unos magnezija izrazito važan za osobe s kardiovaskularnim bolestima.

Literatura:

Evers I, Cruijsen E, Kornaat I, Winkels RM, Busstra MC, Geleijnse JM. Dietary magnesium and risk of cardiovascular and all-cause mortality after myocardial infarction: A prospective analysis in the Alpha Omega Cohort. Front Cardiovasc Med. 2022 Aug 12;9:936772. doi: 10.3389/fcvm.2022.936772. PMID: 36035961; PMCID: PMC9416912.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Melatonin

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Tumačenje nalaza ergometrije kod anksioznosti i sumnje na srčane smetnje

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMarfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minuteZnanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Biljna hrana – voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, ekstra djevičansko maslinovo ulje i druge namirnice biljnog porijekla sadrži na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Antioksidacijsko djelovanje posjeduju […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]