Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu. Prema podacima iz 2021. godine, povezana je s oko 3,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Iako primarno zahvaća pluća, njezine posljedice protežu se na cijeli organizam, a uključuju gubitak mišićne mase i snage, kroničnu upalu i metaboličke promjene. Upravo zbog toga prehrana ima važnu ulogu u cjelovitom pristupu bolesti.
Pothranjenost i gubitak mišića
Pothranjenost je česta kod osoba s KOPB-om. Procjenjuje se da zahvaća 10–45% bolesnika, a rizik je posebno izražen tijekom hospitalizacije. Uzroci su višestruki: disanje zahtijeva više energije, kronična upala dodatno opterećuje organizam, a nedostatak zraka, umor i smanjen apetit mogu smanjiti unos hrane. Manja tjelesna aktivnost dodatno pridonosi gubitku mišića.
Poseban problem predstavlja sarkopenija, odnosno gubitak mišićne mase, snage i funkcije, koja se javlja kod oko skoro 22% bolesnika s KOPB-om. Često su posebno pogođeni mišići nogu. Kaheksija je još složenije stanje koje uključuje progresivan gubitak mišića, često i masnog tkiva. Pogoršanja KOPB-a mogu dodatno ubrzati te procese.
Na nutritivni rizik mogu upućivati nenamjeran gubitak tjelesne mase, gubitak mišićne snage, smanjen apetit, umor i sve veće teškoće u svakodnevnim aktivnostima. Pritom sama tjelesna masa nije dovoljna za procjenu stanja jer osoba može imati normalan BMI, a istodobno gubiti mišićno tkivo.
Smjernice za prehranu
Cilj nije samo povećati tjelesnu masu, nego očuvati mišiće, snagu, funkcionalnost i sposobnost kretanja. Prehrana treba osigurati dovoljno energije i proteina te pridonijeti sprječavanju i liječenju pothranjenosti.
Preporučeni unos proteina kreće se oko 1,2–1,5 g/kg tjelesne mase dnevno, ovisno o individualnim potrebama. Kod osoba s izraženim poteškoćama izmjene plinova treba izbjegavati nepotreban višak energije. Manji i češći obroci, primjerice četiri do šest dnevno, mogu olakšati unos potrebne energije i proteina bez osjećaja težine.
Hrana kao dio zaštite pluća
Prehrana bogata voćem, povrćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama osigurava antioksidanse koji mogu pomoći u kontroli oksidativnog stresa. Veći unos takve hrane povezuje se s boljom plućnom funkcijom i nižim dugoročnim rizikom od smrtnosti.
Posebno se ističe mediteranska prehrana, koja uključuje obilje povrća i voća, mahunarke, cjelovite žitarice, ribu, maslinovo ulje i orašaste plodove. S druge strane, prehrana s mnogo crvenog i prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i visoko prerađene hrane povezuje se s lošijom plućnom funkcijom.
Dodaci prehrani – što pokazuju istraživanja?
Rezultati kliničkih istraživanja razlikuju se među nutrijentima, a učinak može ovisiti o nutritivnom statusu, dozi i težini bolesti.
- Vitamin D: rezultati su neujednačeni. U jednom istraživanju 1200 IU dnevno nije poboljšalo snagu dišnih mišića, tjelesnu izvedbu ni kvalitetu života, dok je u drugom 100.000 IU mjesečno bilo povezano s manje pogoršanja i boljom plućnom funkcijom kod bolesnika s teškim KOPB-om.
- Omega-3 masne kiseline: EPA i DHA u dozama od 2,0 i 3,5 g dnevno povećale su mišićnu masu; pri višoj dozi zabilježeno je i povećanje sinteze proteina te smanjenje njihove razgradnje.
- HMB: u kombinaciji s omega-3 masnim kiselinama povezan je sa smanjenjem razgradnje proteina i gubitka masnog tkiva te nekih upalnih biljega.
- Esencijalne aminokiseline: u nekim istraživanjima poboljšale su svakodnevno funkcioniranje, kvalitetu života, nutritivni i kognitivni status te mišićnu snagu.
- Vitamin B12: uz tjelesnu aktivnost u jednom je istraživanju poboljšao izdržljivost i korištenje kisika tijekom napora.
- Magnezij: može utjecati na neke upalne pokazatelje, ali nije pokazao značajno poboljšanje plućne funkcije. Niže koncentracije u krvi povezane su s češćim pogoršanjima.
- Vitamin C: 2 g dnevno nije poboljšalo plućnu funkciju, ali je u jednom istraživanju bilo povezano s manjom učestalošću pogoršanja.
- Koenzim Q10 i kreatin: njihova kombinacija kod bolesnika na dugotrajnoj terapiji kisikom poboljšala je rezultat testa hodanja, sastav tijela i svakodnevno funkcioniranje.
- Kombinacija vitamina E, C, cinka i selena: u jednom istraživanju povećala je mišićnu snagu i smanjila udio bolesnika s mišićnom slabošću.
Meta-analiza 29 randomiziranih istraživanja s 1.625 sudionika pokazala je da dodaci prehrani mogu poboljšati u održavanju adekvatne tjelesne mase, BMI-ija i povoljno utjecati na rezultat testa hodanja, ali ne mogu značajno utjecati na snagu (mjerenu stiskom šake ili snagu mišića bedara).
Polifenoli – novo područje interesa
Polifenoli su prirodni biljni spojevi prisutni u voću i povrću, čaju, kavi, bobičastom voću i grožđu. Zbog svojih antioksidativnih i protuupalnih svojstava zanimljivi su u kontekstu KOPB-a, u kojem važnu ulogu imaju kronična upala i oksidativni stres.
Meta-analiza 15 randomiziranih istraživanja s ukupno 894 sudionika proučavala je osam različitih polifenola.
Salidrozid (iz biljke rodiole) je u dozama od 100 do 200 mg tijekom dva do četiri tjedna pokazao najdosljednije rezultate među proučavanim polifenolima, uz poboljšanje nekih parametara plućne funkcije i smanjenje TNF-α.
Resveratrol je u jednom osmomjesečnom istraživanju smanjio upalne biljege TNF-α i IL-8 te poboljšao plućnu funkciju. Kurkumin je pokazao neke povoljne učinke, ali rezultati povezani s plućnom funkcijom bili su neujednačeni. Antocijani su u jednom istraživanju poboljšali plućnu funkciju i kvalitetu života, dok drugo istraživanje nije pokazalo takvu korist.
Za kvercetin, sok od nara i sok od cikle zasad nisu pokazane značajne kliničke koristi kod KOPB-a. Kada se svi proučavani polifenoli promatraju zajedno, meta-analiza je pokazala poboljšanje plućne funkcije i nekih upalnih pokazatelja. Ipak, istraživanja su međusobno vrlo različita, često uključuju mali broj sudionika i kratko traju, pa polifenoli zasad ne mogu biti standardnim dijelom liječenja KOPB-a.
Zaključak
Pothranjenost i gubitak mišićne mase važni su problemi kod KOPB-a te mogu dodatno smanjiti tjelesnu sposobnost i kvalitetu života. Zato bi redovita procjena nutritivnog statusa trebala biti sastavni dio skrbi za osobe s KOPB-om, osobito kod gubitka tjelesne mase, smanjenog apetita, učestalih pogoršanja ili izražene mišićne slabosti.
Osnova dijetoterapije ostaje kvalitetna i individualno prilagođena prehrana s dovoljno energije i proteina. Kod određenih bolesnika dodatnu potporu mogu predstavljati ciljani nutrijenti poput vitamina D, omega-3 masnih kiselina i HMB-a. Polifenoli poput salidrozida, resveratrola, kurkumina i antocijana zanimljivo su područje istraživanja, ali njihovi rezultati zasad nisu dovoljno ujednačeni za rutinsku primjenu.
Literatura:
- Tuna T, Samur G. The Role of Nutrition and Nutritional Supplements in the Prevention and Treatment of Malnutrition in Chronic Obstructive Pulmonary Disease: Current Approaches in Nutrition Therapy. Curr Nutr Rep. 2025;14(1):21.
- Wu D, Dong Y, Zhang D, Wang T, Ye H, Zhang W. Efficacy and safety of dietary polyphenol supplements for COPD: a systematic review and meta-analysis. Front Immunol. 2025;16:1617694.
30.9.2026
