Brza i ultraprerađena hrana posljednjih su desetljeća postale važan dio prehrane djece i adolescenata. Popularne su jer su dostupne, jeftine, jakog okusa i ne zahtijevaju pripremu. Djeca su pritom stalno izložena reklamama za slatkiše, grickalice i gazirana pića, što dodatno potiče njihovu konzumaciju.
Stručnjaci upozoravaju da prehrambene navike stečene u djetinjstvu često ostaju i u odrasloj dobi, pa kvaliteta prehrane u tom razdoblju ima dugoročne posljedice.
Brza i ultraprerađena hrana – nije isto, ali se često preklapa
Brza hrana uključuje hamburgere, pizzu, pržene krumpiriće, gazirana pića i slatkiše – uglavnom visokokalorične proizvode s puno šećera, soli i masti te malo vlakana i mikronutrijenata.
Ultraprerađena hrana je širi pojam (NOVA klasifikacija) i uključuje industrijski proizvedene proizvode s aditivima poput emulgatora, pojačivača okusa i izoliranih sastojaka. Iako se pojmovi često preklapaju, nisu isto.
Nisu svi ultraprerađeni proizvodi jednako loši, kao što ni minimalno prerađena hrana nije uvijek zdrava – važan je ukupni nutritivni sastav.
Gazirana pića – najveći izvor „praznih kalorija”
Zaslađena pića među najčešćim su ultraprerađenim proizvodima u dječjoj prehrani. Sadrže mnogo šećera i gotovo ništa hranjivo.
Redovita konzumacija povećava unos kalorija i rizik od pretilosti jer ne zasiti kao čvrsta hrana. Također povećava rizik od karijesa, osobito ako zamjenjuje vodu ili mlijeko.
Grickalice, slatkiši i skriveni višak soli i šećera
Čips, keksi, čokoladice i slični proizvodi česti su međuobroci djece. Problem nije samo kalorijska vrijednost, nego i visoke količine soli, šećera i zasićenih masti. Previše soli utječe na krvni tlak, a previše šećera na karijes i pretilost. Najveći problem je njihova svakodnevna prisutnost, a ne povremena konzumacija.
Pržena hrana i dječja pretilost
Hamburgeri, pizza i pržena hrana vrlo su kalorični i lako dovode do viška energije u prehrani.
Najsnažniji dokazi o utjecaju brze hrane na djecu odnose se na metaboličko zdravlje – debljanje, inzulinsku rezistenciju i rane kardiovaskularne rizike – dok izravnih dokaza o vezi s drugim teškim bolestima, primjerice rakom, kod djece trenutačno nema. Postoje, međutim, indicije da bi takve prehrambene navike, ako se nastave u odrasloj dobi, mogle imati dugoročne posljedice: nedavna meta-analiza 17 opservacijskih studija pokazala je da visoka konzumacija brze hrane i ultraprerađenih proizvoda kod odraslih žena povećava rizik od raka dojke za 25%. Iako se ovi nalazi ne mogu izravno primijeniti na djecu, upućuju na to da prehrambene navike stečene u djetinjstvu mogu imati posljedice koje se manifestiraju desetljećima kasnije.
Meka tekstura hrane nas najviše “deblja”
Meka hrana jede se brže i slabije zasiti, što povećava unos kalorija. Također, hrana s visokom kalorijskom gustoćom omogućuje unos puno energije prije osjećaja sitosti.
Vlakna i proteini povećavaju sitost i smanjuju ukupni unos hrane. Mnogi ultraprerađeni proizvodi imaju ih premalo, što dodatno potiče prejedanje. Uravnotežena prehrana povezana je s boljom koncentracijom i energijom kod djece. Lošija prehrana može negativno utjecati na opće funkcioniranje, ali tvrdnje o izravnom utjecaju aditiva na inteligenciju ili hiperaktivnost nisu dovoljno dokazane.
Treba li djeci potpuno zabraniti brzu i ultraprerađenu hranu?
Potpune zabrane nisu potrebne. Problem nastaje kada brza hrana postane osnova prehrane umjesto voća, povrća, žitarica i kvalitetnih proteina.
Što se nalazi u brzoj hrani?
- Gazirana pića: šećeri, kofein, sladila, arome, kiseline
- Grickalice: puno soli i masti
- Žvakaće gume: šećeri i polimeri
- Čokoladni namazi: šećer, palmino ulje, trans masti
- Fast food: MSG, trans masti, visoka kalorijska vrijednost
- Instant rezanci: puno soli i aditiva, malo nutrijenata
- Čips i pomfrit: akrilamid, sol, trans masti
- Sladoled: šećer, arome, boje, zgušnjivači
Zašto je veličina porcije posebno važna za djecu
Iako se aditivi smatraju sigurnima u određenim dozama, problem je u tome što djeca unose slične količine hrane kao odrasli, ali imaju manju tjelesnu masu. Zato ista porcija za njih znači veće opterećenje po kilogramu tijela, pa lakše prelaze sigurne granice unosa.
Literatura:
- Dighikar V, Singh S. Review on health impact of fast food on younger children. J Pharm Res Int. 2021;33(44B):172-177.
17.6.2026
