Osteoporoza predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Procjenjuje se da pogađa približno 18 % svjetske populacije, a među ženama u postmenopauzi prevalencija doseže gotovo 30 %. Pad razine estrogena nakon menopauze ubrzava gubitak mineralne gustoće kostiju i remeti ravnotežu koštanog metabolizma, čime se značajno povećava rizik od osteoporotičnih prijeloma.
Budući da farmakološko liječenje može biti povezano s nuspojavama, posljednjih godina sve se više istražuje uloga dodataka prehrani kao potpore očuvanju zdravlja kostiju. Nova mrežna metaanaliza (network meta-analysis) objavljena 2025. godine pruža dosad najopsežniju usporedbu učinaka različitih dodataka prehrani na biljege koštane pregradnje kod žena nakon menopauze.
Zašto su važni biljezi koštane pregradnje?
Koštano tkivo nije statična struktura već se tijekom cijelog života neprekidno obnavlja kroz procese stvaranja i razgradnje kosti. Upravo zato sve veću važnost imaju biljezi koštane pregradnje (bone turnover markers – BTMs), koji omogućuju praćenje tih procesa mnogo prije nego što promjene postanu vidljive mjerenjem mineralne gustoće kostiju (BMD).
Najčešće korišteni biljezi stvaranja kosti uključuju P1NP, osteokalcin (OC), koštanu alkalnu fosfatazu (BAP) i alkalnu fosfatazu (ALP), dok su CTX i NTX pokazatelji koštane resorpcije odnosno razgradnje kosti. Promjene njihovih koncentracija mogu pružiti vrijedan uvid u učinkovitost prehrambenih intervencija.
Kako je provedeno istraživanje?
Autori su proveli mrežnu metaanalizu 43 randomizirana kontrolirana istraživanja koja su obuhvatila ukupno 5.184 žene u postmenopauzi iz 20 zemalja svijeta.
Analizirani su učinci različitih dodataka prehrani, uključujući:
- vitamin D
- vitamin K
- vitamin E
- kalcij
- proteine
- omega-3 masne kiseline
- probiotike
- prebiotike
- polifenole
- likopen
- vitamine B skupine
Za razliku od klasičnih metaanaliza koje uspoređuju samo dvije intervencije, mrežna metaanaliza omogućuje istodobnu usporedbu većeg broja različitih intervencija te njihovo rangiranje prema učinkovitosti.
Vitamin D i vitamin K – najuspješnija kombinacija za stvaranje nove kosti
Jedan od najvažnijih nalaza istraživanja odnosi se na kombinaciju vitamina D i vitamina K.
U usporedbi s placebom i većinom ostalih dodataka prehrani, upravo je ova kombinacija pokazala najveći učinak na povećanje koncentracije P1NP i osteokalcina – dvaju ključnih biljega stvaranja nove kosti.
Vitamin D povećava sintezu aktivnog oblika vitamina D (1,25-(OH)₂D), čime potiče apsorpciju kalcija u crijevu, smanjuje lučenje paratireoidnog hormona i posljedično usporava koštanu pregradnju. Istodobno stimulira stvaranje osteokalcina i alkalne fosfataze u osteoblastima te doprinosi mineralizaciji novoformirane kosti.
Vitamin K nadopunjuje taj učinak aktivacijom osteokalcina, proteina koji usmjerava kalcij iz krvi u koštano tkivo gdje sudjeluje u stvaranju hidroksiapatita. Osim toga, potiče ekspresiju više gena važnih za osteogenezu te može smanjiti aktivnost RANKL signalnog puta odgovornog za aktivaciju osteoklasta.
Rezultati ove metaanalize potvrđuju da upravo kombinacija vitamina D i vitamina K ostvaruje najveći potencijal za poticanje koštane izgradnje među analiziranim dodacima prehrani.
Vitamin K samostalno pokazuje snažan osteogeni potencijal
Kada se promatrao marker BAP, koji odražava aktivnost osteoblasta, najbolji rezultat ostvarila je samostalna suplementacija vitaminom K.
Autori navode da vitamin K može povećati aktivnost osteokalcina i osteoprotegerina te smanjiti koncentraciju RANKL-a, čime se istodobno potiče stvaranje nove kosti i usporava njezina razgradnja.
Vitamin E – antioksidativna zaštita koštanog tkiva
Najveće smanjenje CTX-a, jednog od glavnih biljega koštane resorpcije, zabilježeno je kod suplementacije vitaminom E.
Iako razlika u odnosu na ostale intervencije nije uvijek bila statistički značajna, rezultati upućuju na potencijalnu zaštitnu ulogu vitamina E u očuvanju koštane mase.
Objašnjenje se nalazi u njegovom snažnom antioksidativnom djelovanju. Oksidativni stres povećava aktivnost osteoklasta putem stvaranja reaktivnih kisikovih spojeva (ROS) i proinflamatornih citokina poput IL-1, IL-6 i TNF-α. Vitamin E smanjuje oksidativni stres te inhibira signalne putove NF-κB i ERK koji sudjeluju u diferencijaciji i aktivaciji osteoklasta.
Na taj način može usporiti koštanu resorpciju tijekom procesa remodeliranja.
Kalcij ostaje temelj očuvanja koštane mase
Premda se kalcij često smatra osnovom prevencije osteoporoze, rezultati ove analize pokazuju nešto složeniju sliku.
Suplementacija kalcijem pokazala je najveći učinak na povećanje aktivnosti alkalne fosfataze (ALP), što upućuje na poticanje procesa mineralizacije kostiju.
Autori ističu da nedovoljan unos kalcija dovodi do povećanog lučenja paratireoidnog hormona, narušava homeostazu kalcija te ubrzava koštanu resorpciju. Adekvatan unos kalcija stoga ostaje važna komponenta prevencije gubitka koštane mase, osobito kod žena nakon menopauze.
Proteini i kolagenski peptidi – važan doprinos očuvanju kosti
Najizraženije smanjenje NTX-a, biljega koštane razgradnje, postignuto je suplementacijom proteinima.
Autori posebno ističu kolagenske peptide koji u prethodnim istraživanjima povećavaju koncentraciju P1NP, poboljšavaju koštani metabolizam i mikroarhitekturu kosti te mogu povećati biomehaničku otpornost kralježaka.
Iako mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, pretpostavlja se da kolagenski peptidi nakon apsorpcije djeluju kao signalne molekule koje stimuliraju anaboličke procese u koštanom tkivu.
Što je s ostalim dodacima prehrani?
U analizu su bili uključeni i omega-3 masne kiseline, probiotici, prebiotici, polifenoli, likopen te vitamini B skupine.
Iako su pojedini dodaci pokazali određene povoljne učinke na pojedine biljege koštane pregradnje, niti jedan nije ostvario dosljedno bolje rezultate od vitamina D i K, vitamina E, kalcija ili proteina.
Što možemo zaključiti?
Rezultati ove prve mrežne metaanalize koja je istodobno usporedila velik broj dodataka prehrani pokazuju da nutritivne intervencije mogu imati važnu ulogu u regulaciji koštanog metabolizma žena nakon menopauze.
Najpovoljnije učinke pokazali su:
- kombinacija vitamina D i vitamina K za poticanje stvaranja nove kosti,
- vitamin K za povećanje aktivnosti osteoblasta,
- vitamin E za smanjenje koštane resorpcije,
- kalcij za potporu mineralizaciji kostiju,
- proteini, osobito kolagenski peptidi, za smanjenje razgradnje koštanog tkiva.
Autori ipak naglašavaju da rezultate treba tumačiti oprezno zbog heterogenosti uključenih istraživanja, razlika u dozama, trajanju intervencija i obilježjima ispitanica. Potrebna su nova randomizirana klinička istraživanja koja će omogućiti izravnu usporedbu pojedinih dodataka prehrani te preciznije definirati njihove optimalne kombinacije u prevenciji i liječenju osteoporoze.
Literatura:
- Wei Y, Lei C, Zhong Y, Shen H. Effects of dietary supplements on bone turnover markers in women after menopause: a network meta-analysis. PeerJ. 2025 Sep 8;13:e19882.
21.7.2026
