Poremećaj prilagodbe

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Stresni životni događaj ili značajna životna promjena mogu izazvati izraženu subjektivnu patnju odnosno emocionalni poremećaj, nadmašiti sposobnost adekvatnih mehanizama svladavanja problema, odnosno prilagodbe i narušiti socijalno funkcioniranje.

Stresni životni događaj ili značajna životna promjena mogu izazvati izraženu subjektivnu patnju odnosno emocionalni poremećaj, nadmašiti sposobnost adekvatnih mehanizama svladavanja problema, odnosno prilagodbe i narušiti socijalno funkcioniranje.
Bolesti, nesreće, različiti gubici (bliskih osoba, posla, zdravlja, statusa) primjeri su stresnih događaja koji mogu biti uzroci poremećaja prilagodbe.

Na pojavnost poremećaja prilagodbe, utjecaj ima osobna vulnerabilnost, no za nastanak poremećaja odnosno dijagnozu poremećaja prilagodbe ključno je postojanje stresnog događaja (a može se raditi i o više stresnih događaja istovremeno).

Simptomi se počinju očitovati obično unutar tri mjeseca od nastupa stresnog događaja i najčešće prođu unutar šest mjeseci od završetka stresnog događaja, a u slučaju produljene depresivne reakcije mogu trajati i do dvije godine.

Na razini emocija najčešće su izraženi
• anksioznost,
• depresivno raspoloženje,
• plačljivost, beznadnost,
• doživljaj besperspektivnosti i nemoći,
• zabrinutost,
• napetost,
• ljutnja

a na razini ponašanja mogu se manifestirati različite promjene, npr. kod djece mokrenje u krevet, sisanje palca, kod adolescenata agresivno disocijalno ponašanje, a u bilo kojoj dobnoj skupini moguće su i suicidalne misli i autodestruktivna ponašanja.

Moguća je pojava poremećaja spavanja i smetnje apetita, a poremećaj se može manifestirati i na tjelesnom planu, u vidu npr. smetnji probave, bolova u tijelu ili pak narušiti tijek ranije bolesti.

Dolazi do oštećenja u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja. Uočavaju se teškoće nošenja s do tada uobičajenim zahtjevima svakodnevnice, smetnje koncentracije, manjak energije, smanjena učinkovitost u školi, odnosno na radnom mjestu, privremene promjene u odnosima, pribjegavanje sredstvima ovisnosti (npr. alkohol) u svrhu samopomoći.

Liječenje poremećaja prilagodbe
Duljina trajanja liječenja je individualna i ovisi o nizu čimbenika (karakteru stresora, obilježjima ličnosti, prethodnom funkcioniranju, obrazovnom, socioekonomskom statusu osobe itd.).

U liječenju se koristi farmakoterapija te psihoterapija.
Farmakoterapija: anksiolitici, benzodiazepini (npr. lorazepam i alprazolam, klonazepam), te lijekovi iz skupine antidepresiva (kao što su escitalopram, sertralin, mirtazapin, venlafaksin itd.).

Psihoterapija:
• suportivna
• obiteljska
• grupna
• kognitivno bihevioralna psihoterapija
• gestalt psihoterapija.

Također, važno je napomenuti da u adekvatnom prevladavanju stresogenih situacija, odnosno prevenciji poremećaja prilagodbe od koristi mogu biti ono što uobičajeno nazivamo zdravim životnim stilom: tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, dovoljno sna, te razvijanje i njegovanje poželjnih socijalnih odnosa, kao i učenje i usvajanje vještina kao što su npr. tehnike relaksacije.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Stres

Izostanak menstruacije kod sportašice i mogućnosti uzroka

Namirnice

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

trnci

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Srce

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?