Društvene mreže i mentalno zdravlje korisnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pauline Anderson u svom članku govori o nedavnom potezu Instagrama koji bi pretvorio opciju “like” u privatnu, umjesto da se može vidjeti javno.

Pauline Anderson u svom članku govori o nedavnom potezu Instagrama koji bi pretvorio opciju “like” u privatnu, umjesto da se može vidjeti javno. Eksperti za mentalno zdravlje podržavaju ovaj potez smatrajući da je ovo dobar prvi korak u ublažavanju nekog od psihološkog distresa povezanog s korištenjem društvenih medija. Mnogi smatraju da bi to moglo barem djelomično smanjiti tenzije i “toksičnost” vezano uz percepciju, osobito među mlađim korisnicima, da je broj “likeova” na Instagramu indikator  vlastite vrijednosti. Istraživanja pokazuju da neki mlađi korisnici Instagrama govore o osjećajima neuspjeha i nepopularnosti kada njihove objave ne dobivaju dovoljno “lajkova”. Promjena bi se odnosila na to da bi korisnici Instagrama i dalje vidjeli kome se sviđaju njihove objave, ali broj “lajkova” ne bi bio vidljiv njihovim pratiteljima.  

Instagram je prvo testirao ovu promjenu u Kanadi, a zatim i u drugim zemljama uključujući Brazil, Irsku, Italiju, Japan i Novi Zeland, prije primjene u SAD-u.Nedavna su istraživanja pokazala da Instagram i druge društvene platforme mogu imati pozitivan učinak na mlade ljude.

Anketa koja je 2017. godine provedena na Univerzitetu u Chicagu, pokazala je da među 790 tinejđera između 13 i 17 godina, njih 78% je navelo da im društvene mreže pomažu da se osjećaju bliže svojim prijateljima, , 49% da im omogućuje bolju informiranost i 42% da im pomaže povezati se s obitelji.

Ipak, korištenje društvenih mreža može izazvati osjećaj neadekvatnosti i bezvrijednosti. Isto je istraživanje pokazalo da 15% ispitanika osjeća pritisak uvijek prikazivati sebe u najboljem izdanju, 10% je izvijestilo o tome da ima osjećaj izloženosti prevelikom broju informacija, a 9% je izvijestilo o osjećaju preplavljenosti ili straha ako nisu prisutni na mrežama. Prema tom istraživanju 58% tinejđera uzelo je pauzu od barem jedne društvene mreže.

Druga su istraživanja povezala korištenje društvenih mreža kod mladih s puno ozbiljnijim posljedicama na mentalno zdravlje, poput depresije i anksioznosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Samo-diskriminacija

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Adolescencija

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Utjecaj

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Trudnoća

Akne i mentalno zdravlje

Izolacija

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIntervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]