Društvene mreže i mentalno zdravlje korisnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pauline Anderson u svom članku govori o nedavnom potezu Instagrama koji bi pretvorio opciju “like” u privatnu, umjesto da se može vidjeti javno.

Pauline Anderson u svom članku govori o nedavnom potezu Instagrama koji bi pretvorio opciju “like” u privatnu, umjesto da se može vidjeti javno. Eksperti za mentalno zdravlje podržavaju ovaj potez smatrajući da je ovo dobar prvi korak u ublažavanju nekog od psihološkog distresa povezanog s korištenjem društvenih medija. Mnogi smatraju da bi to moglo barem djelomično smanjiti tenzije i “toksičnost” vezano uz percepciju, osobito među mlađim korisnicima, da je broj “likeova” na Instagramu indikator  vlastite vrijednosti. Istraživanja pokazuju da neki mlađi korisnici Instagrama govore o osjećajima neuspjeha i nepopularnosti kada njihove objave ne dobivaju dovoljno “lajkova”. Promjena bi se odnosila na to da bi korisnici Instagrama i dalje vidjeli kome se sviđaju njihove objave, ali broj “lajkova” ne bi bio vidljiv njihovim pratiteljima.  

Instagram je prvo testirao ovu promjenu u Kanadi, a zatim i u drugim zemljama uključujući Brazil, Irsku, Italiju, Japan i Novi Zeland, prije primjene u SAD-u.Nedavna su istraživanja pokazala da Instagram i druge društvene platforme mogu imati pozitivan učinak na mlade ljude.

Anketa koja je 2017. godine provedena na Univerzitetu u Chicagu, pokazala je da među 790 tinejđera između 13 i 17 godina, njih 78% je navelo da im društvene mreže pomažu da se osjećaju bliže svojim prijateljima, , 49% da im omogućuje bolju informiranost i 42% da im pomaže povezati se s obitelji.

Ipak, korištenje društvenih mreža može izazvati osjećaj neadekvatnosti i bezvrijednosti. Isto je istraživanje pokazalo da 15% ispitanika osjeća pritisak uvijek prikazivati sebe u najboljem izdanju, 10% je izvijestilo o tome da ima osjećaj izloženosti prevelikom broju informacija, a 9% je izvijestilo o osjećaju preplavljenosti ili straha ako nisu prisutni na mrežama. Prema tom istraživanju 58% tinejđera uzelo je pauzu od barem jedne društvene mreže.

Druga su istraživanja povezala korištenje društvenih mreža kod mladih s puno ozbiljnijim posljedicama na mentalno zdravlje, poput depresije i anksioznosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Društvene mreže

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Mentalno zdravlje

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Mentalno zdravlje

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Intervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno.

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]