Posttraumatski stresni poremećaj – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Često nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik.

Često nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik. Za postavljanje dijagnoze PTSP-a obično se provodi strukturirani klinički intervju, psihijatrijski pregled, psihometrijski i psihodijagnostički postupci te procjena ponašanja. U dijagnostičkoj evaluaciji PTSP-a važno je istražiti traumatske događaje, kako je bolesnik doživio navedenu situaciju i kako se postavio prema njoj. Važan je individualni emocionalni odgovor.

 Liječenje PTSP-a

Liječenje PTSP-a uključuje farmakoterapijsko, psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje.

Suvremena farmakoterapija PTSP-a uključuje antidepresive, stabilizatore raspoloženja, benzodiazepine, antipsihotike, antiadrenergike i ostale lijekove, ovisno o izraženoj simptomatici.

Ovisno o težini kliničke slike psihoterapija se može provoditi samostalno ili se kombinira s psihofarmakološkom terapijom. Kroz psihoterapijsko liječenje potrebno je traumatiziranim osobama omogućiti suočavanje s posljedicama traume, uz pokušaja nadvladavanja osjećaja bespomoćnosti, izoliranosti i patnje. Psihoterapijsko liječenje može biti individualno i grupno. Za učinkovitost ove metode liječenja važna je motiviranost bolesnika, sekundarna dobit, podrška okoline te istovremena  prisutnost drugih psihijatrijskih poremećaja.

Cilj socioterapijskih metoda liječenja je poboljšanje socijalnog funkcioniranja bolesnika i njegova socijalna prilagodba. Kako su neki bolesnici nakon završetka bolničkog liječenja loše prilagođeni na društvenu sredinu, socioterapija treba unaprijediti njegove odnose bliske i radne odnose, tako što će tijekom ili nakon psihijatrijskog liječenja pripremiti bolesnika na povratak u životnu okolinu. U ove metode liječenja spadaju radna i okupacijska terapija, ples, terapija glazbom, kino predstave te sportske aktivnosti. Ovakav tip liječenja obično se provodi u dnevnim bolnicama ili klubovima liječenih bolesnika.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Stres

Stres i frekvencija srca – molim Vaše stručno mišljenje

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Poremećaj spavanja

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Nikotin

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]