Posttraumatski stresni poremećaj – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Često nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik.

Često nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik. Za postavljanje dijagnoze PTSP-a obično se provodi strukturirani klinički intervju, psihijatrijski pregled, psihometrijski i psihodijagnostički postupci te procjena ponašanja. U dijagnostičkoj evaluaciji PTSP-a važno je istražiti traumatske događaje, kako je bolesnik doživio navedenu situaciju i kako se postavio prema njoj. Važan je individualni emocionalni odgovor.

 Liječenje PTSP-a

Liječenje PTSP-a uključuje farmakoterapijsko, psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje.

Suvremena farmakoterapija PTSP-a uključuje antidepresive, stabilizatore raspoloženja, benzodiazepine, antipsihotike, antiadrenergike i ostale lijekove, ovisno o izraženoj simptomatici.

Ovisno o težini kliničke slike psihoterapija se može provoditi samostalno ili se kombinira s psihofarmakološkom terapijom. Kroz psihoterapijsko liječenje potrebno je traumatiziranim osobama omogućiti suočavanje s posljedicama traume, uz pokušaja nadvladavanja osjećaja bespomoćnosti, izoliranosti i patnje. Psihoterapijsko liječenje može biti individualno i grupno. Za učinkovitost ove metode liječenja važna je motiviranost bolesnika, sekundarna dobit, podrška okoline te istovremena  prisutnost drugih psihijatrijskih poremećaja.

Cilj socioterapijskih metoda liječenja je poboljšanje socijalnog funkcioniranja bolesnika i njegova socijalna prilagodba. Kako su neki bolesnici nakon završetka bolničkog liječenja loše prilagođeni na društvenu sredinu, socioterapija treba unaprijediti njegove odnose bliske i radne odnose, tako što će tijekom ili nakon psihijatrijskog liječenja pripremiti bolesnika na povratak u životnu okolinu. U ove metode liječenja spadaju radna i okupacijska terapija, ples, terapija glazbom, kino predstave te sportske aktivnosti. Ovakav tip liječenja obično se provodi u dnevnim bolnicama ili klubovima liječenih bolesnika.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvarenje

Je li kašnjenje i oskudno krvarenje moguće uz kontracepcijske tablete nakon stresa?

Mozak shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Zdravlje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Prehrana

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Stres

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Upala

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]