Posttraumatski stresni poremećaj – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja….

Kada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja. Odnosno, simptomi i poremećaji koje su liječnici opisivali kroz povijest postupno se mijenjala i dograđivala, do konačnog formiranja i definiranja kriterija za postavljanje dijagnoze ovog poremećaja. Početkom 18. stoljeća liječnici su vojnicima koji su se vraćali s bojišta dijagnosticirali „iscrpljenost“ uzrokovanu izloženosti stresu na bojištu. Tu su „iscrpljenost“ opisivali kao „mentalno isključenje“ koje je uzrokovano traumom. Tada se navedene smetnje nisu smatrale bolešću već samo psihičkom iscrpljenošću, a savjet je bio da je potreban odmor. Nešto kasnije uveden je termin «traumatska neuroza» jer se pretpostavljalo da se događaju određene promjene u središnjem živčanom sustavu.

Prvi opis PTSP-a odnosio se na vojnike koji su bili sudionici Američkog građanskog rata, a simptomi koji su opisani bili su vezani uz kardiovaskularni sustav. Stoga se početno koristio naziv «iritabilno srce», nakon toga „vojničko srce“, a zatim se nakon Prvog svjetskog rata uvode termini «poremećaji vezani uz bojne aktivnosti».

Nešto kasnije uveden je termin «šok od granate» jer se smatralo da šok od granate uzrokuju moždani udari i rupture malih krvnim žila nakon eksplozije granata na maloj udaljenosti. No, vidjelo se da neki vojnici koji nisu bili na prvim linijama također pokazuju simptome tog poremećaja. U to su vrijeme vojnike koji su razvili ovaj poremećaj smatrali «slabim muškarcima» koji nisu dovoljno čvrsti i sposobni biti vojnici i sudjelovati u ratu.

Tijekom II. svjetskog rata uvodi se novi termin «borbeni umor». Zbog velikih troškova liječenja uvedeni su detaljniji pregledi osoba za novačenje s ciljem da te osobe mogu bolje izdržati ratno okruženje. Međutim, i kod tako probranih vojnika upućenih na ratište i dalje su se javljale psihološke i fizičke reakcije. Tada je ipak zaključeno da svi mogu biti vulnerabilni na izloženost ratnoj traumatskoj situaciji.

U vrijeme Vijetnamskoj rata problem psihičkih trauma kao posljedica izloženosti ratnoj traumi ponovo dobiva svoj značaj. Takve kliničke slike potaknule su i uvođenje PTSP-a kao dijagnostičke kategorije u klasifikaciju Američkog psihijatrijskog udruženja DSM-III. Prema opisu PTSP je psihološko stanje koje je doživjela osoba izložena traumatskom događaju koje izlazi izvan uobičajenog ljudskog iskustva.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Umor

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Probiotici

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?