Univerzalna preporuka glasi: jedite što više voća i povrća. No, istraživanja pokazuju kako unazad 50 godina voće i povrće gubi na svom nutritivnom bogatstvu…
Univerzalna preporuka za što kvalitetniju prehranu s obiljem nutrijenata glasi: jedite što više voća i povrća. Međutim, istraživanja pokazuju kako unazad 50 godina voće i povrće gubi na svom nutritivnom bogatstvu. Fenomen gubitka nutrijenata trenutno istražuje nekoliko skupina znanstvenika. Za sada se najuvjerljivijim razlogom ovog negativnog trenda smatra masovni uzgoj. Prenapučivanje obradive površine kulturama neminovno dovodi do nižeg udjela nutrijenata u voću i povrću, a rezultati istraživanja pokazuju kako to smanjenje može varirati između 5 i 40%, a vrijedi ponajviše za vitamine, minerale i proteine.
Poljoprivreda kojoj je cilj maksimalni prinos na određenom prostoru jest razlog opadanja nutrijenata u hrani, ali nije jedini. Uzgajanje hrane na jednom području dugi niz godina može u velikoj mjeri iscrpiti tlo zbog čega je i hrana uzgajana na iscrpljenom tlu siromašnija nutrijentima.
Kako maksimalno iskoristiti nutrijente iz voća i povrća
S obzirom da je danas hrana siromašnija nutrijentima, kako bi zadovoljili sve potrebe organizma moramo se truditi iskoristiti maksimum iz naših namirnica, a to možemo učiniti u nekoliko koraka.
Idealno bi bilo kupovati lokalno uzgojene namirnice koje ne prelaze dug put od polja do stola, jer u transportu i samim stajanjem voće i povrće gubi vitamine i minerale.
Konzerviranje smrzavanjem izvrsna je metoda kojom se čuva hrana. Hrana koja se smrzava na vrhnuncu zrelosti i neposredno nakon branja može imati viši udio vitamina i minerala u usporedbi sa svježim namirnicama koje su nekoliko dana čuvane u hladnjaku.
Instinktivno prilikom kupnje biramo velike i sjajne plodove pravilnih oblika, međutim kvrgavo voće i povrće manjih dimenzija može biti itekako nutritivno vrijedno. Primjerice organsko voće i povrće obično je manjih dimenzija u usporedbi s hranom iz konvencionalnog uzgoja, no znamo kako organski uzgojene namirnice sadrže manje pesticida ili ih ne sadrže uopće.
Prilikom kuhanja povrće ne bi trebali sjeckati na jako sitne komade jer se izloženošću zraku i temperaturi gube nutrijenti. Veći komadi povrća primjerice u salati ili varivu sadržavat će veći udio nutrijenata, osim u slučaju češnjaka. Koristan spoj alicin iz češnjaka, za kojeg se vjeruje da ima antikarcinogeno djelovanje, najaktivniji je kada je češnjak sitno usitnjen i takav izložen zraku barem 10 minuta prije konzumacije.
Kuhanje povrća valja smanjiti na minimum, te smanjiti njihov kontakt s vodom. Vitamini i poneki minerali mogu curiti u tekućinu prilikom kuhanja stoga se za pripremu povrća savjetuje kuhanje na pari, kratko blanširanje i kratko pirjanje. Naravno, i tu postoje neke iznimke poput rajčice i mrkve, koje duljim kuhanjem imaju više biološki iskoristivih karotena.
25.11.2016
