Terapijske indikacije za primjenu antiepileptika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Približno 1% svjetske populacije boluje od epilepsija. U 80% slučaja se farmakoterapijom bolest dovodi pod kontrolu, ali u jednom dijelu oboljelih postoje nekontrolirani napadaji epilepsije unatoč uzimanju lijekova. Sama bolest je skup simptoma karakterizirani ponavljajućim napadajima (konvulzijama)…

Približno 1% svjetske populacije boluje od epilepsija. U 80% slučaja se farmakoterapijom bolest dovodi pod kontrolu, ali u jednom dijelu oboljelih postoje nekontrolirani napadaji epilepsije unatoč uzimanju lijekova. Sama bolest je skup simptoma karakterizirani ponavljajućim napadajima (konvulzijama). Napadaji su epizode moždane disfunkcije limitiranog trajanja koji nastaju kao posljedica električnog izbijanja iz moždanih neurona. Uzroci napadaja mogu biti brojni, uključujući infekcije, traume, ciste, vaskularni poremećaji, neoplazme i promjene u moždanog tkivu. Često je uzrok napadaja neprepoznat. Postoji obiteljska sklonost pojavljivanja, pa ne treba zanemariti genske čimbenike koji se nasljeđuju autosomno dominantno. Napadaji često započinju lokalizirano na jednoj strani hemisfere, te se mogu proširiti na drugu hemisferu, što se onda naziva sekundarno generalizirani napadaj.

Epilepsija se uglavnom liječi medikamentozno, no u manjem broju slučaja indicirana je neurokirurška operacija u koliko se bolest ne može dovesti pod kontrolu lijekovima ili ako je na slikovnim prikazima mozga vidljiva lokalizirana promjena iz koje započinje izbijanje električnih impulsa, što se potvrđuje detaljnim EEG pretragama.

Pacijenti koji se liječe od epilepsije moraju uzimati lijekove godinama, a ponekad i doživotno. Zbog te činjenice nuspojave su česte i neizbježne, te se zbog toga razvija sve veći broj lijekova sa sve manje nuspojava.

Do 1990. godine bilo je proizvedeno 13 antiepileptika, koji su se mogli svrstati u 4 generacije:

I. generacija – fenobarbiton, metilfenobarbiton…
II. generacija – karbamazepin, fenitoin…
III. generacija – etosukcimid, valproat
IV. generacija – lamotrigin, topiramat, levetiracetam, pregabalin…

Antiepileptici se upotrebljavaju u liječenju epilepsije, a neki od njih i u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja, neuropatske boli i u profilaksi migrene

Lamotrigin

Lamotrigin se koristi  u liječenju epilepsije i manično-depresivne psihoze. U slučaju epilepsije, on se koristi za tretman parcijalnih napada, primarnih i sekundarnih grand mala, i napada vezanih za Lenox-Gastautov sindrom. Poput mnogih drugih antiepileptika, lamotrigin također djeluje kao stabilizator raspoloženja. On je odobren za dugotrajno lečenje manično-depresivne psihoze tipa I. Lamotrigin ima relativno mali broj nuspojava i ne uvjetuje analize krvi u monoterapiji.

Apsorbira se potpuno nakon oralne primjene. Oko 55% lijeka je vezano uz plazmatske proteine. Metabolizira se glukuronidacijom, a izlučuje urinom. Eliminacija ima linearnu kinetiku. Drugi lijekovi mogu utjecati na njegov poluvijek eliminacije koji induciraju mikrosomalne enzime.

Štetni učinci uključuju pojavu ataksije, umora, mučnine i reakcije preosjetljivosti.

Levetiracetam

Levetiracetam je analog piracetama djelotvoran protiv parcijalnih napadaja. Primjenjivao se kao lijek za poboljšavanje kognitivnih funkcija i slučajno je otkriven i njegov antiepileptogeni učinak na životinjskim modelima.

Apsorpcija je brza i potpuna nakon oralne primjene. Hrana ne utječe na plazmatske koncentracije. Može se primijeniti i intravenski. Farmakokinetika je linearna. Samo se 10% veže za plazmatske proteine. Nema aktivnih metabolita, ne metabolizira se CYP450 enzimima i uglavnom se izlučuje urinom u nepromijenjenom obliku.

Štetni učinci su sedacija, ataksija, pojava omaglica, agitacija, anksioznost i astenija.

Topiramat

Dobro se apsorbira iz gastrointestinalnog trakta i to neovisno o hrani. Slabo je vezan za proteine plazme. Izlučuje se uglavnom nepromijenjeno urinom , a tek manji se dio metabolizira i nema aktivnih metabolita.

Mehanizam djelovanja uključuje blokiranje natrijevih i kalcijevih kanala, potencira djelovanje GABA, blokira AMPA receptore i slabi je inhibitor karboanhidraze. Također blokira i kainatne receptore. Glavni štetni učinak je teratogenost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Farmakoterapija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Epilepsija

Što je epileptički napad

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

noćni trzaji ruku i nogu

Epilepsija – jesu li normalni noćni trzaji udova, tokom cijele noći?

Neurologija

Krmeljave oči – povezanost s arahnoidnom cistom?

Kortizol

Depresija u neurološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]