Angina pektoris i prekomjerna tjelesna težina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prekomjerna tjelesna težina poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti velika je u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti veća je u koronarnih bolesnika nego u općoj populaciji. U nekoliko članaka pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika nakon infarkta miokarda te u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija i u bolesnika s povišenim krvni tlakom. Rezultati istraživanja pokazi su visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u sve tri skupine bolesnika.

Rezultati ispitivanja su pokazali da je mali broj bolesnika imao normalnu tjelesnu težinu. Učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s anginom pektoris vjerojatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s anginom pektoris u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom anginom pektoris. Na kardiološkom odjelu provedeno je  istraživanje na 100 bolesnika koji su liječeni zbog angine pektoris. U skupini 100 bolesnika bilo je 37 žena (37%) i 63 muškaraca (63%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 40-85 godina. Najviše bolesnika 62 (62%) bilo je u starijoj dobnoj  skupini  između 60 i 80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2)  imalo je samo 30 bolesnika (30%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 48 bolesnika (48%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 22 bolesnika (22%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 19 (19%)  bolesnika bili su pušači, a 21 (21%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 30 (30%) bolesnika. Povišeni krvni tlak imalo je 67 bolesnika (67%). Povišene masnoće u krvi imalo je 51 (51%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazali su da veliki broj bolesnika s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (70%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju anginu pektoris i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Kod jednog dijela bolesnika bol u prsima javlja se pri tjelesnim naporima. Zbog toga neki bolesnici izbjegavaju tjelesne napore i teže postižu smanjenje prekomjerne tjelesne težine.  Ovoj skupini bolesnika potrebna je veća motivacija i veća pozornost u educiranju o korisnosti gubitka suvišnih kilograma. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i anginom pektoris uz češću kontrolu tjelesne težine, a možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

Sigurno bi imale kliničku vrijednost  buduće studije s većim brojem bolesnika koje bi ispitivale učestalosti pojedinih čimbenika rizika, a poglavito prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Rezultati istraživanja mogu biti od koristi u sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti s ciljem poboljšanja kvalitete života bolesnika i smanjenja smrtnosti.

U zaključku možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. 70% s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Također je ustanovljeno da veliki broj bolesnika s anginom pektoris (67%) ima povišeni krvni tlak, a više od 50% bolesnika ima povišene masnoće u krvi. Veći broj bolesnika ispitivane skupine tj. 62% bio je u starijoj dobnoj skupini između 60 i 80 godina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Angina pektoris

Angina pektoris i nove nuspojave – molim savjet

Hrana

Dijete ima 6 mjeseci, 70 cm i 10 kg – dobiva li previše na težini?

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Mogu li dugotrajni preskoci i lupanje srca uz uredne kardiološke nalaze biti psihičkog porijekla?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Kako protumačiti RTG nalaz pluća s kroničnim bronhitičnim promjenama bez svježih patoloških nalaza?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]