Piti ili ne piti – preporuke za unos alkohola

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Rijetke su osobe koje barem jednom nisu probale alkohol, a istraživanja pokazuju da dobar dio europske populacije pije redovito i to količine koje imaju štetan učinak na zdravlje. Priča o alkoholu je znatno kompleksnija.

Rijetke su osobe koje barem jednom nisu probale alkohol, a istraživanja pokazuju da dobar dio europske populacije pije redovito i to količine koje imaju štetan učinak na zdravlje. Priča o alkoholu je znatno kompleksnija nego što se to čini na prvu, a znanstvenici su daleko od konsenzusa koliko i da li uopće preporučiti unos alkohola. Ipak, preporuke postoje i pojednostavljeno muškarcima savjetuju unos 2-3 alkoholnih pića, a ženama 1-2 alkoholno piće dnevno (1 piće je primjerice 1,5 dcl vina, 3 dcl piva ili 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića).

Alkoholna zavrzlama se nedavno ponovno zahuktala nakon što su znanstvenici sa Sveučilišta Oxford izašli u javnost s tvrdnjom da su sadašnje preporuke previsoke i da bi se godišnje spasili tisuće života kada bi se preporuke za unos alkohola smanjile na maksimalno 2 pića za muškarce i 1 ½ piće za žene. No, i te smanjenje količine ne bi smjelo piti svakodnevno, već dva puta tjedno, istaknuli su znanstvenici nakon analize zdravstvenog stanja ljudi i njihove navike pijenja u Velikoj Britaniji kroz 15 godina.

Znanost o alkoholu

Istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola. Zanimljivo je i saznanje o duljem životnom vijeku osoba koje umjereno „vire“ u čašicu u usporedbi s onima koji posve izbjegavaju alkohol. Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja, uključujući polifenole i fitoestrogene.

Nekoliko studija također pokazuje da umjerena konzumacija alkohola znatno smanjuje rizik od demencije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Također, čini se da osobe koje svakodnevno unose umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razrjeđuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu. Osim toga, pokazalo se da alkohol stimulira otpuštanje acetilkolina, kemikalije koja ima važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja. Svakako valja u obzir uzeti i opuštajući učinak alkohola.

No, studije također otkrivaju drugu stranu medalje. Naime, prekomjerna konzumacija alkohola ne samo da poništava pozitivne učinke već i značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema uključujući povišeni krvni tlak, bolesti jetre, moždani udar, čira na želudcu, nutritivnih deficita, neplodnosti.

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cijelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.

Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Alkohol također, ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv.

Također, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition otkriva da alkoholna pića dovode do povećanja tjelesna mase jer alkohol usporava izgaranje tjelesnih rezervi masnog tkiva, povećava apetit i doprinosi unosu energije. U studiji je, naime, na oko 2300 konzumenata i apstinenata pokazano da umjereno konzumiranje alkohola, npr. jedno piće na dan, ne doprinosi gomilanju masnog tkiva oko struka. Međutim, oni koji piju povremeno i pritom pretjeruju (više od 4 pića) mogu očekivati pivski trbuh.

Zagovornici alkoholne apstinencije se najviše pozivaju na izvješće International Agency for Cancer Research koja je 2007. iznijela niz dokaza o proporcionalnoj vezi između alkohola i karcinoma usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojki. Ono što je najviše zapanjilo je što se je alkohol pokazao karcinogeni potencijal čak i pri unosu samo jednog pića dnevno.

Što sad: ne piti ili piti preporučene količine alkohola?

Mnoštvo oprečnih mišljenja po pitanju alkohola dovelo je ipak do nekoliko konsenzusa. Mišljenje je većine da ukoliko ne pijete, nema razloga da to započnete, osobito ako postoji obiteljski rizik od karcinoma. Ako uživate preporučene dnevne doze alkohola, a postoji genetski rizik od karcinoma, mudro bi bilo smanjiti unos alkohola, vjerojatno na količine koje su nedavno preporučili znanstvenici s Oxforda. No, za zdrave muškarce starije od 40 godina i žene u menopauzi te osobe koje imaju genetski rizik od bolesti srca preporučenih 2-3 pića za muškarce i 1-2 pića za žene, može poslužiti kao dobra strategija smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pritom valja imati na umu da se i u slučaju kardioprotektivnog učinka alkohola „manje pokazalo kao više“ (primjerice 3 pića kod muškaraca pruža gotovo nikakve dodatne koristi u odnosu na 2 pića dnevno) pa nije nerealno za očekivati da će se preporuke za umjereni unos alkohola uskoro i „službeno“ smanjiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Bordetella pertussis shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]