Čokoladu je teško usporediti s bilo kojom drugom namirnicom. Ona posjeduje posebno podatnu teksturu, iznimno snažan okus i arome i stoga već stoljećima oduševljava čovječanstvo.
Čokoladu je teško usporediti s bilo kojom drugom namirnicom. Ona posjeduje posebno podatnu teksturu, iznimno snažan okus i arome i stoga već stoljećima oduševljava čovječanstvo. Povijest čokolade je osebujna, proteže se od drevnih indijanskih plemena, a Europljani su je upoznali tek u 16. stoljeću. Jedno je vrijeme bila rezervirana za elitu, a u 19. stoljeću postaje široko dostupna. Ipak, danas u vrijeme kada hranu opet počinjemo cijeniti i davati joj dužnu pažnju jasno je da postoje značajne razlike među čokoladama.
One prave, vrhunske čokolade sadrže viši udio kakaa i stoga su najčešće nešto skuplje i omiljene među znalcima. Upravo je u kakau sadržana sva sila korisnih bioaktivnih spojeva koji sve više privlače pažnju znanstvenika. Svakoga dana objavi se neko istraživanje o korisnim učincima čokolade, a sve ukazuje da se blagodati uglavnom mogu pripisati čokoladama s visokim postotkom kakaa.
Ne zavaravamo se, radi se o vrlo kaloričnoj namirnici koja prosječno sadrži čak 550 kcal u 100 g. Kalorije potječu najvećim dijelom iz masti, potom iz ugljikohidrata, a sadrži i bjelančevine u manjem udjelu. Energetska vrijednost i udjeli nutrijenata variraju ovisno o vrsti čokolade, pa tako mliječna čokolada sadrži više kalcija, dok tamna čokolada sadrži manje šećera i visok udio kakaoa, a time i brojne fitokemikalije, poglavito polifenole.
Profil masti u čokoladi posebno je interesantan znanstvenicima. Oleinska kiselina, jednostruko nezasićena masna kiselina koju nalazimo i u maslinovom ulju, čini trećinu masti u čokoladi. Poznato je da čokolada sadrži i omražene zasićene masti, međutim, valja imati na umu da prevladava zasićena stearinska masna kiselina, koja najmanje pridonosi porastu razine kolesterola i pojavi kardiovaskularnih bolesti.
Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od brojnih degenerativnih bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila. Čokolada može pomoći i u borbi protiv drugih degenerativnih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadržava veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata. Danas postoji i inicijativa među proizvođačima čokolade koji prilikom tehnološkog procesa nastoje sačuvati što viši udio vrijednih polifenola.
Istraživanja također pokazuju da čokolada popravlja raspoloženje djelujući na metabolizam neurotransmitera serotonina. Dakle, čokolada se unatoč visokom udjelu masti i visokoj energetskoj vrijednosti više ne svrstava u nepoželjne namirnice.
Zdravo srce uz čokoladu
Prema časopisu British Medical Journal značajnijim konzumiranjem čokolade možemo smanjiti rizik za bolesti srca za čak jednu trećinu.
Već je dulje vrijeme poznato da čokolada ima antioksidativna i protuupalna svojstva, regulira osjetljivost na inzulin i pomaže u kontroli krvnog tlaka.
U najnovijem istraživanju, znanstvenici su analizirali podatke iz 7 studija, u kojima je sudjelovalo preko 114 000 ispitanika, različitih zdravstvenih stanja. Ispitanici su konzumirali različite količine čokolade, a znanstvenici su uspoređivali najviši unos s najnižim unosom u svakoj pojedinoj studiji.
Rezultati su bili slijedeći:
- u 5 studija pronađeni su dokazi da konzumiranje značajnijih količina čokolade snižava rizik za pojavu kardiovaskularnih događaja,
- ispitanici koji su jeli najviše čokolade imali su taj rizik niži za 37% u usporedbi s ispitanicima čiji je unos čokolade bio najniži. Isto tako, ti ispitanici imali su za 29% nižu incidenciju moždanog i srčanog udara te
- nije zabilježen učinak čokolade na incidenciju srčanog zatajenja.
Čokolada protiv umora i za dobro rasopoloženje
Mnoge se osobe samostalno deklariraju kao ovisnici o čokoladi ili «čokoholičari», iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da čokolada može stvoriti ovisnost. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne učinke čokolade – smanjenje stresa i osjećaj blage, bezopasne euforije. Teorijski, ovi učinci mogu se pripisati nekolicini bioaktivnih tvari koje su prisutne u čokoladi u malim količinama. Učinci se možda mogu zahvaliti stimulansima kofeinu i teobrominu; tiraminu i feniletilaminu koji imaju učinak sličan amfetaminima i anandamidu, molekuli koja oponaša djelovanje kanabinoida. Sve ove tvari prisutne su i u drugim namirnicama, koje ne uzrokuju osjećaj spokoja, užitka i blage ovisnosti, stoga možda cijela teorija i nije toliko uvjerljiva.
Novija istraživanja pokazala su da tamna čokolada može biti od koristi kod umora. Britanski znanstvenici (Hull and East Yorkshire Hospitals NHS Trust) su skupinu od 50 odraslih kroz 8 tjedana hranili s 45 g posebno formulirane tamne čokolade – s 85 % kakaa. Sudionici istraživanja su bili manje umorni zahvaljujući ovom tretmanu nego skupina koja je dobivala placebo. Vjerojatno objašnjenje je u djelovanju čokolade na neurotransmitere poput serotonina, odgovornog za regulaciju spavanja i raspoloženje. To je prvo istraživanje gdje se sindrom kronične iscrpljenosti pokušao riješiti tamnom čokoladom. Ranije studije pokazale su da ljubitelji čokolade imaju vedriji stav prema životu i rjeđe pate od depresije.
Nije tajna da se za kvalitetnije čokolade s visokim udjelom kakaa treba izdvojiti više novca, međutim, čini se da se investicija zasigurno isplati.
23.12.2015