Akne su najučestalija i najsloženija kožna bolest koja pogađa osobe svih dobi, a najčešće adolescente na čiju kvalitetu života značajno utječu. Jednim od najčešćih uzroka pojave akni navodi se prehrana, odnosno masna hrana.
Akne su najučestalija i najsloženija kožna bolest koja pogađa osobe svih dobi, a najčešće adolescente na čiju kvalitetu života značajno utječu. Jednim od najčešćih uzroka pojave akni navodi se prehrana odnosno masna hrana, mlijeko i mliječni proizvodi te čokolada. Utjecaj prehrane na akne pitanje je o kojem se već godinama raspravlja kako među adolescentima i njihovim roditeljima tako i u znanstvenim krugovima, međutim još nema konačnog zaključka potiču li zaista sporne namirnice nastanak akni.
Akne tipično nastaju uslijed prekomjerne proizvodnje sebuma koji uzrokuje hiperproliferaciju folikularnih stanica odnosno njihovo ubrzano umnožavanje i blokiranje otvaranja folikula. Razmnožavanjem bakterija u folikulima dolazi do imunološke reakcije koja rezultira upalom. Proizvodnja sebuma može biti uvjetovana androgenim i hormonalnim medijatorima kao što su globulini koji vežu spolne hormone i inzulinu sličan čimbenik rasta (IGF-1), a razina tih medijatora se povezuje s prehranom.
Prehrambeni čimbenik čiji se utjecaj na akne često ispituje je mlijeko i mliječni proizvodi. Studija iz 2008. godine objavljena u časopisu Journal of the American Academy of Dermatology pokazala je kako je viši unos mlijeka povezan s višim rizikom od pojave akni i kod dječaka i kod djevojčica. Studija je pokazala kako obrano mlijeko najviše povećava rizik stoga su znanstvenici zaključili kako rezultati ukazuju na to da mlijeko sadrži ili hormone ili bioaktivne molekule poput progesterona, androgenih hormona i IGF-1 čimbenika, koji utječu na endogene hormone, a u mlijeku se nalaze u dovoljnim količinama da ostvaruju biološki utjecaj.
Dodatno, utjecaj mlijeka na pojavu prištića pokazala je i velika dugotrajna epidemiološka studija naziva Nurses Health Study II. U toj su studiji sudjelovale medicinske sestre, a rezultati su pokazali kako žene koje su unosile više mlijeka tijekom adolescencije češće imaju kožu skloniju aknama, u usporedbi sa ženama koje su unosile najmanje mlijeka.
Nekoliko je studija dovelo u vezu pojavu akni i unos jednostavnih ugljikohidrata. Naime, hrana koju karakterizira značajan sadržaj šećera i drugih ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom utječe na razinu inzulina i IGF-1 čimbenika u serumu. Obje molekule utječu na povećanu proizvodnju androgenih hormona i posljedično na razvoj akni.
Iako za sada nisu objavljene velike kvalitetne studije koje ispituju utjecaj unosa masti na rizik od akni, poznato je kako omega – 6 masne kiseline djeluju proupalno i dovode se u vezu s nastankom akni. S druge strane, omega-3 masne kiseline imaju protuupalno djelovanje i moguće je njihovo djelovanje na smanjenje rizika od pojave akni djelovanjem na razinu IGF-1 čimbenika u krvi i smanjenjem upale u folikulima. Također, prehrana koja obiluje zasićenim masnim kiselinama povećava razinu IGF-1 čimbenika, dok s druge strane, prehrana smanjenog sadržaja masnoće i obiljem vlakana snižava razinu IGF-1 čimbenika.
Utjecaj čokolade na pojavu akni ispitivala je jedna crossover studija u kojoj je sudjelovalo 65 ispitanika koji su tijekom 4 mjeseca svakodnevno prvo unosili 112 g čokolade koja nije sadržavala mlijeko i bila je obogaćena kakaom, a nakon toga isti su ispitanici unosili čokoladu koja nije dodatno obogaćena kakaom. Usporedbom tih rezultata nije pronađena veza između unosa kakaa i pojave akni, a sličan su rezultat dobile i neke druge studije. Tim se studijama zamjera da nisu dovoljno kvalitetno napravljene, no za sada ne postoji znanstveni dokaz da čokolada zaista uzrokuje pojavu prištića.
23.12.2015