Upalni proces je stanje u organizmu koje uzrokuje reakcija tkiva na iritaciju, ozljedu ili infekciju. Upalni simptomi uključuju bol, natečenost i crvenilo kože. Može se reći da je razvitak upale u organizmu jedan od najprimitivnijih obrambenih mehanizama u našem tijelu, a ono što je važno naglasiti je da se danas smatra kako upravo takva reakcija organizma na infekciju ili ozljedu leži u podlozi mnogih kroničnih bolesti uključujući artritis, bolesti srca, dijabetes, debljinu i karcinom.
Neki stručnjaci smatraju kako hrana može ostvariti pozitivan, ali i negativan utjecaj na te procese. Kako bi se spriječila upala u organizmu svakako se preporuča izbjegavati brzu hranu, masno meso, prekomjeran unos rafiniranog šećera i procesirano meso.
Mogući izvor iritacije su i biljke iz porodice Solanaceae u koju se ubrajaju krumpir, rajčica i patlidžan. Iako se na temelju dosadašnjih istraživanja ne može donijeti zaključak, moguće je kako alkaloid solanin iz te porodice biljaka izaziva upalu i da je odgovoran zašto se nekim osobama koje pate od upale popraćene jakom boli, simptomi ublaže kada eliminiraju navedene namirnice iz prehrane.
Namirnice koje smanjuju upalu mogu se naći u svim skupinama, pa tako u skupini masti, unos omega – 3 masnih kiselina i jednostruko nezasićenih masnih kiselina djeluje povoljno. Za razliku od nezasićenih masnih kiselina, zasićene masti koje se nalaze namirnicama životinjskog porijekla aktiviraju receptore smještene na masnim te imunološkim stanicama makrofagima što dovodi do proizvodnje proupalnih supstanci. S druge strane, nezasićene se masti vežu na te iste receptore i djeluju na način da gase „požar“ upalnih supstanci. Omega – 3 masnih kiselina ima najviše u ribi (losos, srdele, bakalar), a nalaze se i u lanenim sjemenkama i orasima.
Unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina, čiji su izvor maslinovo ulje, orašasti plodovi i avokado, doveden je u vezu sa smanjenjem upalnog procesa na stijenkama krvnih žila, a time i sa smanjenim rizika od kardiovaskularnih bolesti. Snažnu vezu između upalnih markera i bolesti srca i krvnih žila pokazale su mnoge epidemiološke i kliničke studije. Upala se u sustavu krvnih žila javlja kao rezultat ozlijede, infekcije i oksidacije lipida. Čimbenici rizika za bolesti srca uključuju hipertenziju, dijabetes i pušenje, a pojačani su štetnim učinkom oksidiranog LDL kolesterola koji započinje upalnu reakciju, a rezultira nastankom plaka sklonog pucanju i uzrokovanju tromboze. Jednostruko nezasićene masne kiseline sprječavaju oksidaciju LDL kolesterola i čuvaju od razvitka upalnog procesa.
Saveznici u borbi protiv upale mogu se pronaći u voću i povrću poglavito u zelenom lisnatom povrću i bobičastom voću gdje ih ima u izobilju, a nalaze se u obliku fitokemikalija koje imaju antioksidativno djelovanje.
I proteini mogu imati protuupalno djelovanje ako dolaze iz izvora kao što je meso peradi, riba, morski plodovi, mahunarke ali i soja. Znanstvenici su nedavno iz soje izolirali peptid lunasin koji ima protuupalno djelovanje.
Prehranu koja obiluje protuupalnim supstancama nije teško postići ukoliko se poštuju ove smjernice:
• Idealan protuupalni doručak je onaj koji sadrži cjelovite žitarice (primjerice zobenu kašu) servirane u kombinaciji sa svježim bobičastim voćem i orasima
• Uputno je konzumirati međuobroke (voće, orašaste plodove, sjemenke)
• Preporuča se smanjiti unos mesa, a povećati unos ribe
• Koristiti maslinovo ulje što je više moguće
• Što češće pripremati salate koje sadrže raznovrsno povrće
• Izbjegavati pohanu i prženu hranu
• Nastojati da polovicu tanjura za ručak svakodnevno ispuni povrće jarkih boja
• Konzumirati dovoljno tekućine u obliku čiste vode, niskomasnog mlijeka, svježe cijeđenih voćnih sokova te zelenog čaja i biljnih čajeva
23.12.2015
