Psihoterapija psihoza, da li je potrebna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kad govorimo o psihozi, najčešće mislimo na shizofreniju. Svaka psihoza, pa tako i shizofrenija ima svoje osobitosti, svaki bolesnik koji boluje od psihoze ima svoj specifičan skup simptoma…

Kad govorimo o psihozi, najčešće mislimo na shizofreniju. Svaka psihoza, pa tako i shizofrenija ima svoje osobitosti, svaki bolesnik koji boluje od psihoze ima svoj specifičan skup simptoma, tako da praktički nema dvije identične slike psihotičnog pacijenta.

Prije otkrića antipsihotika psihotični pacijenti su se liječili na brojne načine, neki od njih i psihoterapijskim metodama. Prije otkrića antispsihotika psihoterapeuti su bili jako zainteresirani za rad s psihotičnim bolesnicima, ali vrlo često bez većih rezultata. Otkrićem antipsihotika povećavaju se nade za izliječenjem shizofrenije. Očekivanja od farmakoterapije su  velika ne samo među pacijentima, nego i među psihijatrima, psihoterapijske tehnike posebno psihodinamski orijentirane se smatraju neprihvatljivim u liječenju psihotičnih pacijenata. Ipak uvjerenje da će se lijekovima izliječiti ili barem ukloniti svi simptomi shizofrenije se s vremenom pokazalo neutemeljeno. Iako su brojni pozitivni učinci antipsihotika, i praktički je nezamislivo liječenje psihoze bez upotrebe lijekova, antipsihotici ne djeluju na sve simptome bolesti,  a često imaju i previše neželjenih učinaka. I danas sa velikim brojem različitih lijekova, sa sve manje neželjenih pojava unatoč značajnom napretku, još je puno izazova u liječenju shizofrenije.

Svjetske  i nacionalne preporuke, upućuju na potrebu sveobuhvatnog liječenja oboljelih od shizofrenije.  Moderno razumijevanje i liječenje shizofrenije sve se više može opisati kao biopsihosociološki model, a ne više samo kao bio medicinski model.

Zbog svega toga sve češće se uz farmakoterapiju koriste i različiti oblici psihoterapije. Vrlo je mnogo različitih psihoterapijskih pravaca. Najčešće ispitivane su psihoterapijske metode koje se baziraju na kognitivno bihevioralnim smjernicama, obiteljska terapija, psihoedukacija. Za neke od njih postoji dovoljan broj istraživanja koja nude dovoljno dokaza o učinkovitosti  tako da su danas nezaobilazan standard liječenja.

Psihodinamska psihoterapija indivdualna i grupna  još uvijek  nemaju dovoljno  znanstvenih dokaza koje bi ih uvrstile u standardne algoritamske preporuke liječenja. Ipak psihoterapija psihoza se konstantno razvija, sve je više autora i u svijetu i u Hrvatskoj koji koriste neku od psihoterapijskih metoda kako bi pomogli bolesnicima koji boluju od psihoze u svakodnevnim problemima koje imaju.

Ako u zaključku odgovorim na postavljeno pitanje iz naslova, da li je potrebna psihoterapija psihoza, moje je mišljenje da je, ali važno je da psihoterapijske tehnike provode educirani psihoterapeuti, psihijatri, koji stvaraju terapijski odnos sa svojim pacijentima, i svoje znanje prilagođavaju njihovim potrebama, odnosno nije svaka psihoterapijska metoda za svakog pacijenta i u svako vrijeme.

Prvo se treba stabilizrati pacijentovo psihičko stanje, treba se stvoriti atmosfera povjerenja, sam pacijent treba biti motiviran za psihoterapiju,  a educirani psihoterapeut odlučuje koja vrsta psihoterapije odgovara njegovom pacijentu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Olanzapin

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Bipolarni afektivni poremećaj

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Deprivacija sna

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]