Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Također, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze.

Od ostalih psihičkih poremećaja povezanih s multiplom sklerozom ističu se različite bolesti ovisnosti. Naime, učestalost zlouporabe ili ovisnosti o alkoholu zastupljena je kod 3.96% do 18.2% oboljelih od multiple skleroze. Posljedično se postojeći blagi kognitivni deficit mogu pojačati, a s napredovanjem multiple skleroze tolerancija alkohola se smanjuje što pogoršava motornu koordinaciju i održavanje ravnoteže. Zlouporaba psihoaktivnih tvari prisutna je kod 2.5% do 7.4% oboljelih. Najčešći razlog tome je što korištenjem kanabisa osobe pokušavaju držati simptome kod kontrolom, međutim istraživanja pokazuju da općenito gledano taj učinak nije klinički značajan. Neki smatraju da kanabis može pozitivno djelovati na bol, tremor, spasticitet i disfunkciju mokraćnog mjehura.

Sljedeći poremećaj koji se javlja vezano uz multiplu sklerozu su poremećaji spavanja. Dugo vremena se ti poremećaji nisu niti prepoznavali kod ove bolesti, već se smatralo da su one samo posljedica umora i depresije u sklopu multiple skleroze. Međutim, pokazalo se da su poremećaji spavanja čak i češći kod ovih bolesnika, a vjerojatno upravo zbog prisustva periodičkih pokreta ekstremiteta, respiratornih problema, sindroma nemirnih nogu ili poremećaja cirkadijanog ritma. Također, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze. Dobro je već poznato da poremećaji spavanja imaju niz negativnih posljedica na kvalitetu života. Kod više od 50% pacijenata prisutan je sindrom nemirnih nogu, insomnija i opstruktivna apneja. Navedeni poremećaji dodatno pridonose osjećaju umora i iscrpljenosti koji su tako često prisutni kod ovih pacijenata.

Također, bol je prisutna kod više od polovine osoba s multiplom sklerozom direktno uzrokujući sniženu kvalitetu života, uz niz negativnih psihosocijalnih i funkcionalnih problema u svakodnevnom životu osobe. Oni pacijenti kod kojih je izraženija bol pod većim su rizikom za razvoj depresije i anksioznosti, i to vjerojatnije težih simptoma.

Od ostalih psihičkih poremećaja koji se navode vezano uz multiplu sklerozu jest seksualna disfunkcija koja se prema istraživanjima javlja kod oko 40% to 80% pacijenata. Navedeni se poremećaji uglavnom ne liječe u dovoljnoj mjeri, a najčešći je razlog tome što sam pacijent to ne spomene, a kliničari previde ovo pitanje. Međutim, ako se ova disfunkcije ne liječi, ona se obično pogoršava s vremenom (raste broj i težina simptoma), ali dodatni problem predstavlja i to što ostavlja negativne posljedice na kvalitetu života.

I na kraju sindrom koji se također navodi jest pseudobulbarni afekt ili emocionalna inkontinencija (patološko smijanje/plakanje). Ovaj se sindrom javlja kod oko 10% pacijenata s ovom bolešću i čini veliki problem pacijentu, obitelji i njegovateljima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Blaga bol ispod lijevog pazuha uz ubrzan rad srca i želučanu nelagodu – trebam li brinuti?

Mučnina Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurobiološki dokazi Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Bol

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Bol

Zašto mi se javlja bol u sredini leđa?

Nesanica

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]