Demencije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba s demencijom.

Premda se stupanj propadanja moždanih struktura razlikuje od osobe do osobe, važno je napomenuti da je to propadanje nezaustavljivo. Posljedice se očituju na pamćenja, mišljenja i ponašanja oboljelih, a konačni rezultat je smrt. Obično se prvi simptomi javljaju postupno nakon 65. godine života, no ponekad se mogu naglo pojaviti u nekim situacijama koje djeluju kao njihov poticaj (može se raditi o nekim većim promjenama u okolini, operativnom zahvatu, emocionalnom šoku, itd.)

Među prvim simptomima koji mogu ukazivati na početak demencije je gubitak kratkotrajnog pamćenja, a s vremenom to može progredirati u toj mjeri da osoba nije u stanju obavljati svakodnevne zadatke koje je ranije uspijevala rutinski provoditi.

Alzheimerovu bolest dijelimo u blagu, umjerenu i tešku. Premda samu bolest ne možemo izliječiti, pokušava se usporiti propadanje funkcija.

Osim propadanja kognitivnih funkcija javljaju se i promjene ličnosti, poremećaj raspoloženja, motoričkih aktivnosti, misli, emocija i percepcije. Navedene promjene počinje uočavati oboljela osoba, no opažaju je i osobe iz okoline. Ove promjene nemaju samo negativan na osobu s demencije već kod njegovatelja, odnosno obitelji mogu dovesti do razvoja depresije, zdravstvenih i financijskih problema, sukoba u obitelji, socijalne izolacije, itd. U konačnici oboljele osobe budu institucionalizirane, a taj smještaj se mora dogoditi i ranije ako osoba ima neke od navedenih nepovoljnih uvjeta.

U početnoj fazi bolesti obično se javljaju depresivni simptomi, tjeskoba, uznemirenost, dok simptomi izraženi u umjerenoj fazi su intenzivnija uznemirenost, agresija, dezinhibicija, deluzije i halucinacije, a ranije tjeskoba i depresija se mogu pogoršati.

U uznapredovaloj fazi u sklopu uznemirenosti mogu se javiti poremećaji spavanja, potreba za kretanjem. U posljednjoj, teškoj fazi gubi se mogućnost komunikacije, narušeno je tjelesno zdravlje uz pojavu različitih infekcija, mršavljenja, otežanog gutanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Tumačenje nalaza PET CT-a

Oštećenje vida

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaLiječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Veganska prehrana

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Demencija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Koronarna bolest srca

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Pamćenje

Zaboravljanje – je li to stanje ozbiljno?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]