Demencije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba s demencijom.

Premda se stupanj propadanja moždanih struktura razlikuje od osobe do osobe, važno je napomenuti da je to propadanje nezaustavljivo. Posljedice se očituju na pamćenja, mišljenja i ponašanja oboljelih, a konačni rezultat je smrt. Obično se prvi simptomi javljaju postupno nakon 65. godine života, no ponekad se mogu naglo pojaviti u nekim situacijama koje djeluju kao njihov poticaj (može se raditi o nekim većim promjenama u okolini, operativnom zahvatu, emocionalnom šoku, itd.)

Među prvim simptomima koji mogu ukazivati na početak demencije je gubitak kratkotrajnog pamćenja, a s vremenom to može progredirati u toj mjeri da osoba nije u stanju obavljati svakodnevne zadatke koje je ranije uspijevala rutinski provoditi.

Alzheimerovu bolest dijelimo u blagu, umjerenu i tešku. Premda samu bolest ne možemo izliječiti, pokušava se usporiti propadanje funkcija.

Osim propadanja kognitivnih funkcija javljaju se i promjene ličnosti, poremećaj raspoloženja, motoričkih aktivnosti, misli, emocija i percepcije. Navedene promjene počinje uočavati oboljela osoba, no opažaju je i osobe iz okoline. Ove promjene nemaju samo negativan na osobu s demencije već kod njegovatelja, odnosno obitelji mogu dovesti do razvoja depresije, zdravstvenih i financijskih problema, sukoba u obitelji, socijalne izolacije, itd. U konačnici oboljele osobe budu institucionalizirane, a taj smještaj se mora dogoditi i ranije ako osoba ima neke od navedenih nepovoljnih uvjeta.

U početnoj fazi bolesti obično se javljaju depresivni simptomi, tjeskoba, uznemirenost, dok simptomi izraženi u umjerenoj fazi su intenzivnija uznemirenost, agresija, dezinhibicija, deluzije i halucinacije, a ranije tjeskoba i depresija se mogu pogoršati.

U uznapredovaloj fazi u sklopu uznemirenosti mogu se javiti poremećaji spavanja, potreba za kretanjem. U posljednjoj, teškoj fazi gubi se mogućnost komunikacije, narušeno je tjelesno zdravlje uz pojavu različitih infekcija, mršavljenja, otežanog gutanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Demencija

Tumačenje nalaza PET CT-a

Parkinsonova bolest

Demencija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDemencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

KOgnitivna disfunkcija

Migrena i pamćenje

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMigrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Pamćenje

Zaboravljanje – je li to stanje ozbiljno?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]