Celijakija je česta kronična autoimuna bolest koja se javlja u 1% zapadne populacije. Samo mali postotak oboljelih se dijagnosticira i liječi, a samo određeni postotak dijagnosticiranih se pravilno i liječi.
Sažetak
Celijakija je česta kronična autoimuna bolest koja se javlja u 1% zapadne populacije. Samo mali postotak oboljelih se dijagnosticira i liječi, a samo određeni postotak dijagnosticiranih se pravilno i liječi. U našoj populaciji je mala svjesnost o ovoj bolesti, naročito u odrasloj populaciji gdje ni liječnici ne posumnjaju na ovu bolest. Ova kameleonska bolest se teško i dijagnosticira zbog neznanja i ne pridržavanja algoritma dijagnosticiranja. Bolest se liječi doživotnom bezglutenskom prehranom koju treba naučiti od strane posebno educirane osobe. Potrebno je na nju misliti i u rizičnim skupinama kao što su srodnici u prvom koljenu, dijabetes tip 1, sindrom Down, sindrom Turner, sindrom Williams, autoimune bolesti štitnjače, autoimune bolesti jetre. U tim rizičnim skupinama bi se trebao i skrining na celijakiju. Treba naglasiti da se radi o doživotnoj bezglutenskoj prehrani te da neliječeni bolesnici imaju puno veće zdravstvene rizike od onih koji se pridržavaju prehrane bez glutena.
Uvod
Usprkos svim zdravstvenim rizicima samo 3% oboljelih od celijakije se pravilno liječi. Često treba i 11 godina dok se ne postavi točna dijagnoza bolesti. Mnogi i umiru od posljedica neliječene celijakije. Unatoč takvim podacima, ljudi, ali i zdravstveni radnici, relativno su malo svjesni prisutnosti celijakije kod svojih bolesnika. Brojni i različiti simptomi celijakije, u kombinaciji s malom svjesnosti o njoj, često vode do krivih dijagnoza i ozbiljnih posljedica za zdravlje. Bolje poznavanje ove bolesti i točniji postupci za njeno dijagnosticiranje pridonose njenom češćem otkrivanju. Današnje znanje o celijakiji i održavanju zdravlja s tom bolešću je nedovoljno. U prilog tome govori i podatak da na 1 prepoznatog bolesnika dolazi 7 neprepoznatih, a oboljelih, kako je prethodno rečeno. Problem je i nedovoljna razina kliničke sumnje liječnika na ovu bolest koja može imati teški klinički tijek i ozbiljne posljedice, a prepoznata se liječi lako, i to samo dijetom. Na celijakiju valja misliti češće i raditi skrining mnogo češće nego li se to sada radi.
Prikaz slučaja
Mladić 26 godine sa nespecifičnim simptomima u abdomenu poput nadimanja, čestih vjetrova, boli tupog karaktera, bolovima u zglobovima, opći umor. Tegobe se pojačavaju unazad par godina dok trenutno remete svakodnevni život.
Boluje od DMT1 unazad 16 godina, na terapiji inzulinskom pumpom ( aspart ), druge bolesti i lijekove nema. Dobro reguliran dijabetes, HbA1c 6,4%, TT 70kg, TV 171cm, BMI 23,9 kg/m2, fundus oculi, 24h proteinurija, tlak, lipidogram, TSH, u granicama normale, u više navrata povišeni bilirubin (oko 30) što se pripisuje Gilbertovom sindromu. Iako aktivan sportaš ( 5x tjedno, aerobni treninzi) javlja se početna anemija (E 4,28, Hb 136, Fe, TIBC,UIBC uredni). U zadnje vrijeme česte oscilacije GUK-a.
Pretrage
Lab: E 4,28, Hb 136, bilirubin 34, Fe, UIBC, TIBC, jetrene probe, kreatinin, urea, K, Na, lipidogram, TSH u granicama normale. HbA1c 6,4%
Fundus oculi, 24h proteinurija bez osobitosti.
HLA DQ2/DQ8 pozitivan. EMA, tTG, ukupni IgA u granicama normale.
Biopsija duodenuma ( 4 uzoraka ) uredna nakon par mjeseci bezglutenske prehrane te ponovnog uzimanja glutena prije biopsije u razdoblju od 4 tjedna. Tijekom testa opterećenja glutenom svi simptomi su se povratili.
Iako je pacijentu preporučeno daljnje opterečenje glutenom, pacijent radi loše glikemije i lošeg općeg stanja se prebacuje na bezglutensku prehranu.
Diferencijalne pretrage
Sumnja na gastroparezu kao komplikacija dugogodišnjeg dijabetesa.
Liječenje
Bezglutenska prehrana, početna dijeta s malo svježih namirnica, probiotik.
Ishod i praćenje
Poboljšanje unutar 24h, drastično nakon par dana. Nakon 3 mjeseca poboljšanje glikemije, normaliziranje laboratorijskih parametara (KKS), nestanak općeg umora. Nakon godinu dana bezglutenske prehrane praktično nestajanje svih simptoma.
Zaključak
Celijakija je kamelonska bolest, sa širokom kliničkom slikom na koju se malo misli, poglavito u odrasloj populaciji te rizničnim skupinama, iako je prosječna incidnecija oko 1:100.,u rizičnim skupinama 1:33.
Stoga na nju treba misliti češće, poznavati njenu široliku kliničku sliku te ne započinjati prehranu bez glutena prije obrade.
14.6.2016
