Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Općenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj populaciji, ciljana nadopuna može biti opravdana u određenim skupinama kod kojih prehrana ne može zadovoljiti potrebe organizma primjerice u određenom životnom dobu ili stadiju ili kod osoba sa specifičnim čimbenicima rizika za razvoj deficita.

Trudnice, dojenčad i djeca

Vitamini i minerali su među najpopularnijim dodacima prehrani, a uzima ih između 40 i 50% odraslih osoba, obično za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti. Među skupinama koje imaju koristi od multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani su u prvom redu trudnice. Dokazi su jasni da bi žene, koje bi mogle zatrudnjeti odnosno one koje planiraju trudnoću ili koje su u prvom tromjesečju trudnoće, trebale  unositi adekvatnu količinu folne kiseline (0,4-0,8 mg/dan) kako bi se spriječili defekti neuralne cijevi. Folna kiselina je jedan od rijetkih mikronutrijenata veće biološke raspoloživosti u sintetskom obliku u dodacima prehrani ili obogaćenoj hrani u usporedbi s oblikom koji je prirodno prisutan u hrani (folat). Prenatalni multivitaminsko mineralni dodaci osigurat će uz folnu kiselinu i prijeko potrebni vitamin D, željezo i mnoge druge esencijalne mikronutrijente potrebne za zdravu trudnoću.

Stručna pedijatrijska društva preporučuju da dojena djeca ubrzo nakon rođenja unose dodatnih 400 IJ vitamina D dnevno prvu godinu života, a neka stručna društva savjetuju nastaviti i dalje s unosom vitamina D kod djece pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Zdrava djeca koja konzumiraju uravnoteženu prehranu ne trebaju multivitaminsko mineralne dodatke i trebala bi izbjegavati proizvode koji sadrže doze mikronutrijenata koje su veće od preporučenih dnevnih količina. Međutim, prehrambene navike djece danas u velikom postotku odstupaju od principa zdrave uravnotežene prehrane bilo radi izbirljivosti ili tvrdoglavosti. Djeca svakodnevno konzumiraju malo ili nimalo povrća i voća, stoga, nije na odmet djeci uvesti dodatak prehrani koji sadrži razumne količine vitamina i minerala, a za koje je poznato da mogu manjkati u prehrani djece. To se pogotovo odnosi da djecu koja su češće podložna infekcijama tipičnim za boravak u kolektivu poput respiratornim infekcijama ili infekcijama probavnog sustava.

Osobe srednje dobi i starije osobe

Trenutno preporučeni dnevni unos vitamina D prema mišljenju nekoliko svjetskih stručnih društava za zdrave osobe za održavanje zdravlja kostiju iznosi 600 IJ na dan za odrasle do 70 godina, te 800 IU/dan za one starije od 70 godina. Neke stručne organizacije preporučuju i veće doze koje se kreću između 1000 i 2000 IJ dnevno. Za postizanje adekvatnog unosa vitamina D nužno je posegnuti za dodacima prehrani i to u situacijama kod nedovoljnog izlaganja suncu i s obzirom na činjenicu da se hranom teško zadovoljavaju potrebe za vitaminom D. Osobama starijim od 50 godina preporučuje se provjera razine vitamina B12 zbog mogućnosti neadekvatne apsorpcije vitamina B12 koji se u hrani nalazi vezan na proteine. Preporučeni dnevni unos kod osoba ove skupine iznosi 2,4 μg na dan, a manjak vitamina B12 može se nadoknaditi sintetičkim oblikom koji se nalazi u obogaćenoj hrani ili dodacima prehrani.

Posebne skupine koje su u riziku od nedostatka vitamina i minerala

Određena medicinska stanja mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari ili metabolizam i dovesti do nedostatka vitalnih tvari. Primjerice, nakon barijatrijske kirurgije mogu se javiti nedostaci vitamina topljivih u mastima, vitamina B skupine, željeza, kalcija, cinka i bakra. Kod upalnih bolesti crijeva,  celijakije i sindroma iritabilnog crijeva mogu se javiti nedostatak željeza, vitamina B skupine, vitamina D, cinka i magnezija. Kod osteoporoze i drugih problema sa zdravljem kostiju važno je nadoknađivati kalcij i vitamin D, dok kod osoba koje su u riziku od starosne makularne degeneracije specifična kombinacija antioksidativnih vitamina, cinka i bakra može pomoći u zaštiti oka. Dugotrajna primjena lijekova poput lijekova za želudac (inhibitora protonske pumpe) može uzrokovati nedostatak vitamina B12, kalcija i magnezija u organizmu.

Na što obratiti pozornost kod odabira dodatka prehrani

Neuravnotežena prehrana koja obiluje prerađenom hranom i popularne dijete, kao boljka modernog doba, nose sa sobom rizike od nestatka vitamina i minerala što za posljedicu može imati veću podložnost kroničnim bolestima. Propuste u prehrani možemo nadoknaditi korištenjem vitaminsko mineralnih dodataka prehrani, no ključno je da njihova primjena bude razborita i da kod odabira dodatka prehrani biramo proizvode pouzdanih proizvođača za koje smo sigurni da imaju dobru proizvođačku praksu i koji garantiraju da se radi o proizvodima koji nisu onečišćeni teškim metalima, nepoželjnim mikroorganizmima i drugim toksinima. 

Literatura:

  • Manson JE, Bassuk SS. Vitamin and Mineral Supplements: What Clinicians Need to Know. JAMA. 2018 Mar 6;319(9):859-860.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Nutricionizam

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Nutricionizam

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?