Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Općenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj populaciji, ciljana nadopuna može biti opravdana u određenim skupinama kod kojih prehrana ne može zadovoljiti potrebe organizma primjerice u određenom životnom dobu ili stadiju ili kod osoba sa specifičnim čimbenicima rizika za razvoj deficita.

Trudnice, dojenčad i djeca

Vitamini i minerali su među najpopularnijim dodacima prehrani, a uzima ih između 40 i 50% odraslih osoba, obično za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti. Među skupinama koje imaju koristi od multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani su u prvom redu trudnice. Dokazi su jasni da bi žene, koje bi mogle zatrudnjeti odnosno one koje planiraju trudnoću ili koje su u prvom tromjesečju trudnoće, trebale  unositi adekvatnu količinu folne kiseline (0,4-0,8 mg/dan) kako bi se spriječili defekti neuralne cijevi. Folna kiselina je jedan od rijetkih mikronutrijenata veće biološke raspoloživosti u sintetskom obliku u dodacima prehrani ili obogaćenoj hrani u usporedbi s oblikom koji je prirodno prisutan u hrani (folat). Prenatalni multivitaminsko mineralni dodaci osigurat će uz folnu kiselinu i prijeko potrebni vitamin D, željezo i mnoge druge esencijalne mikronutrijente potrebne za zdravu trudnoću.

Stručna pedijatrijska društva preporučuju da dojena djeca ubrzo nakon rođenja unose dodatnih 400 IJ vitamina D dnevno prvu godinu života, a neka stručna društva savjetuju nastaviti i dalje s unosom vitamina D kod djece pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Zdrava djeca koja konzumiraju uravnoteženu prehranu ne trebaju multivitaminsko mineralne dodatke i trebala bi izbjegavati proizvode koji sadrže doze mikronutrijenata koje su veće od preporučenih dnevnih količina. Međutim, prehrambene navike djece danas u velikom postotku odstupaju od principa zdrave uravnotežene prehrane bilo radi izbirljivosti ili tvrdoglavosti. Djeca svakodnevno konzumiraju malo ili nimalo povrća i voća, stoga, nije na odmet djeci uvesti dodatak prehrani koji sadrži razumne količine vitamina i minerala, a za koje je poznato da mogu manjkati u prehrani djece. To se pogotovo odnosi da djecu koja su češće podložna infekcijama tipičnim za boravak u kolektivu poput respiratornim infekcijama ili infekcijama probavnog sustava.

Osobe srednje dobi i starije osobe

Trenutno preporučeni dnevni unos vitamina D prema mišljenju nekoliko svjetskih stručnih društava za zdrave osobe za održavanje zdravlja kostiju iznosi 600 IJ na dan za odrasle do 70 godina, te 800 IU/dan za one starije od 70 godina. Neke stručne organizacije preporučuju i veće doze koje se kreću između 1000 i 2000 IJ dnevno. Za postizanje adekvatnog unosa vitamina D nužno je posegnuti za dodacima prehrani i to u situacijama kod nedovoljnog izlaganja suncu i s obzirom na činjenicu da se hranom teško zadovoljavaju potrebe za vitaminom D. Osobama starijim od 50 godina preporučuje se provjera razine vitamina B12 zbog mogućnosti neadekvatne apsorpcije vitamina B12 koji se u hrani nalazi vezan na proteine. Preporučeni dnevni unos kod osoba ove skupine iznosi 2,4 μg na dan, a manjak vitamina B12 može se nadoknaditi sintetičkim oblikom koji se nalazi u obogaćenoj hrani ili dodacima prehrani.

Posebne skupine koje su u riziku od nedostatka vitamina i minerala

Određena medicinska stanja mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari ili metabolizam i dovesti do nedostatka vitalnih tvari. Primjerice, nakon barijatrijske kirurgije mogu se javiti nedostaci vitamina topljivih u mastima, vitamina B skupine, željeza, kalcija, cinka i bakra. Kod upalnih bolesti crijeva,  celijakije i sindroma iritabilnog crijeva mogu se javiti nedostatak željeza, vitamina B skupine, vitamina D, cinka i magnezija. Kod osteoporoze i drugih problema sa zdravljem kostiju važno je nadoknađivati kalcij i vitamin D, dok kod osoba koje su u riziku od starosne makularne degeneracije specifična kombinacija antioksidativnih vitamina, cinka i bakra može pomoći u zaštiti oka. Dugotrajna primjena lijekova poput lijekova za želudac (inhibitora protonske pumpe) može uzrokovati nedostatak vitamina B12, kalcija i magnezija u organizmu.

Na što obratiti pozornost kod odabira dodatka prehrani

Neuravnotežena prehrana koja obiluje prerađenom hranom i popularne dijete, kao boljka modernog doba, nose sa sobom rizike od nestatka vitamina i minerala što za posljedicu može imati veću podložnost kroničnim bolestima. Propuste u prehrani možemo nadoknaditi korištenjem vitaminsko mineralnih dodataka prehrani, no ključno je da njihova primjena bude razborita i da kod odabira dodatka prehrani biramo proizvode pouzdanih proizvođača za koje smo sigurni da imaju dobru proizvođačku praksu i koji garantiraju da se radi o proizvodima koji nisu onečišćeni teškim metalima, nepoželjnim mikroorganizmima i drugim toksinima. 

Literatura:

  • Manson JE, Bassuk SS. Vitamin and Mineral Supplements: What Clinicians Need to Know. JAMA. 2018 Mar 6;319(9):859-860.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]