Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću.

Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana bogata voćem i povrćem dokazano snižava krvni tlak, smanjuje kardiovaskularni rizik i poboljšava zdravlje bubrega zbog njihovih alkalnih učinaka na organizam.

Prehrambeni obrasci s povoljni učinkom na krvni tlak

DASH dijeta (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension) općeprihvaćeni je prehrambeni model usmjeren smanjenju povišenog krvnog tlaka. Ova dijeta temelji se na visokom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda. Ipak, ova dijeta je nedovoljno propisana, a kada se i propisuje, često se nedovoljno provodi unatoč podržavajućim epidemiološkim podacima. Istraživanje koje je trajalo 11 tjedana pokazalo je da DASH dijeta smanjuje sistolički tlak za 5,5 mmHg te dijastolički za 3 mmHg u odnosu na prehranu s prosječnim unosom makronutrijenata i mikronutrijenata. Također, ovaj model pozitivno može djelovati i na osobe s urednim vrijednostima krvnog tlaka što ukazuje i na potencijalno preventivnu ulogu DASH dijete. Pozitivan učinak na povišen krvni tlak zabilježen je i u osoba koje slijede mediteransku prehranu, kao i kod vegetarijanaca.

Glavni uzročnik kronične bolesti bubrega je visoki krvni tlak

Kronična bubrežna bolest (KBB) je stanje u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih tvari i viška tekućine iz tijela, što može oštetiti druge organe. Česta je, pogađa oko 10% odraslih, a najčešće se javlja u blažim stadijima(1-3). Međutim, može napredovati do završnog stadija (stadij 5) kada su potrebne dijaliza ili transplantacija. Glavni uzroci su šećerna bolest i povišen krvni tlak, koji je zabilježen u čak 80-85% osoba s dijagnozom KBB. Budući da KBB u ranim fazama nema simptome, ključna je rana dijagnoza i kontrola uzroka kako bi se usporilo napredovanje bolesti. Osim farmakološke terapije, jedan od načina tretiranja bolesti je i, ranije spomenuta, promjena prehrambenih navika. Međutim, neprikladno provođenje takve dijete može dovesti do gubitka mišićne mase, pa je preporučljivo potražiti savjet nutricionista. Smanjenje unosa hrane bogate kalijem i fosforom ključno je za sprječavanje poremećaja i očuvanje zdravlja. Povećani udio masnoća u krvi treba kontrolirati kroz prehranu, tjelesnu aktivnost i lijekove kako bi se smanjio rizik od srčano-žilnih bolesti.

Za zdravlje bubrega važna je ravnoteža između kiselina i lužina  

Dosadašnja laboratorijska istraživanja proučavala su načine na koje bubrezi uklanjaju kiselinu iz krvi i izlučuju je u urin. Istraživanja provedena na životinjama pokazala su, prije mnogo godina, da mehanizmi koje bubrezi koriste za uklanjanje kiseline iz krvi mogu uzrokovati ozljedu bubrega ako su životinje dugotrajno izložene prehrani koja proizvodi kiselinu. Ovi rezultati idu uz bok rezultatima dobivenima u istraživanjima u koje su uključeni ljudi – prehrana bogata namirnicama životinjskog porijekla koja proizvodi kiselinu i izaziva niži pH urina šteti bubrezima, dok prehrana koja proizvodi alkalne spojeve i viši pH urina (bogata voćem i povrćem) štiti bubrege. Drugi istraživači pokazali su da je prehrana bogata voćem i povrćem također dobra za srce. Hipoteza istraživanja glasila je da su voće i povrće zdravi za bubrege i srce jer smanjuju količinu kiseline u prehrani i time količinu kiseline koju bubrezi moraju ukloniti iz tijela.

Usporedba djelovanja – voće i povrće protiv sode bikarbone

Kako bi testirali ovu hipotezu, osmišljena je studija u kojoj su odabrani sudionici s hipertenzijom, ali bez dijabetesa, i vrlo visokom razinom izlučivanja albumina u mokraći (makroalbuminurija). Upravo ti bolesnici imaju kroničnu bubrežnu bolest, visok rizik od pogoršanja bubrežne bolesti tijekom vremena i visok rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. U randomiziranom kontroliranom ispitivanju tijekom pet godina, istraživači su podijelili skupinu od 153 pacijenta s hipertenzijom u tri grupe:

• sudionici koji su dodali 2-4 šalice voća i povrća koje proizvode lužinu (viši pH) uz svoju uobičajenu dnevnu prehranu
• sudionici kojima su propisane NaHCO3 (soda bikarbona) tablete u dvije dnevne doze od 4-5 tableta od 650 mg
• sudionici koji su primali standardnu medicinsku skrb od svojih liječnika primarne zdravstvene zaštite

Rezultati istraživanja pokazuju da su i voće i povrće i NaHCO3 poboljšali zdravlje bubrega, ali samo voće i povrće, a ne NaHCO3, smanjili krvni tlak i poboljšali pokazatelje kardiovaskularnog rizika.

Važno je napomenuti da su voće i povrće postigli ove dvije posljednje koristi uz manje doze lijekova korištenih za snižavanje krvnog tlaka i smanjenje kardiovaskularnog rizika. To znači da se zdravstvene prednosti za bubrege mogu postići i s voćem i povrćem ili NaHCO3, ali smanjenje krvnog tlaka i smanjenje kardiovaskularnog rizika postiže se s voćem i povrćem, ali ne i s NaHCO3. To podržava preporuku da voće i povrće trebaju biti „temeljni“ tretman za pacijente s hipertenzijom, jer s voćem i povrćem postižemo sva tri cilja (zdravlje bubrega, niži krvni tlak i smanjeni kardiovaskularni rizik), i to s nižim dozama lijekova.

Istraživački tim naglašava riječ “temeljni” jer mnogi liječnici započinju liječenje hipertenzije lijekovima, a zatim dodaju dijetetske strategije ako krvni tlak nije pravilno kontroliran. Nalazi njihovih studija podržavaju suprotno: liječenje treba započeti s voćem i povrćem, a zatim po potrebi dodavati lijekove. Prehrambene intervencije za upravljanje kroničnim bolestima često se ne preporučuju i još rjeđe provode zbog mnogih izazova u implementaciji kod pacijenata. Ipak, one su učinkovite, a u ovom slučaju, čuvaju zdravlje bubrega i kardiovaskularnog sustava.

Literatura:

1. Goraya, N,Nicolaos, E.M., Simoni, J., Kahlon, M., Nazan, A., Wesson D.E. (2024) Kidney and Cardiovascular
2. National ClinicalGuideline Centre (UK). (2014). ChronicKidneyDisease (PartialUpdate): EarlyIdentificationand Management ofChronicKidneyDiseaseinAdultsinPrimaryandSecondary Care. National Institute for Health and Care Excellence (UK).
3. Vranešić Bender D. i sur. (2023) Dijetoterapija. Medicinska naklada, Zagreb.