Izbacivanje šećera i škroba jednako je učinkovito za IBS kao i trenutne preporuke

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je skup simptoma koji se javljaju zajedno, uključujući ponavljajuću bol u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva, koje mogu biti proljev, zatvor ili oboje. Kod IBS-a zamjetni su navedeni simptomi bez vidljivih znakova oštećenja ili bolesti u probavnom traktu. Navedeni simptomi su ujedno i najčešći simptomi sindroma iritabilnog crijeva.

Dijagnoza i liječenje IBS-a

Za dijagnozu sindroma iritabilnog crijeva, liječnici uzimaju u obzir simptome, medicinsku i obiteljsku povijest bolesti te obavljaju fizički pregled. Liječnik će tražiti određeni obrazac u simptomima. U nekim slučajevima, liječnici mogu naručiti pretrage kako bi isključili druge zdravstvene probleme. Iako je nezahvalno reći kako IBS možemo izliječiti, zasigurno možemo ublažiti njegove simptome, a prvi korak ka poboljšanju stanja su promjene u prehrani i načinu života, potom slijede i lijekovi, dodaci prehrani te po potrebi i razni oblici terapije. Promjene prehrambenih navika mogu uključivati veći unos vlakana, izbjegavanje glutena ili pridržavanje posebne dijete koja se zove low FODMAP dijeta. Preporučuje se prakticiranje dijete s niskim sadržajem fermentabilnih oligosaharida, disaharida, monosaharida i poliola („low FODMAP“ dijeta). Ovu dijetu tj. način prehrane potrebno je u što većoj mjeri personalizirati jer neće svim bolesnicima (ne)odgovarati iste namirnice. Poželjno je iz prehrane isključiti namirnice koje sadrže veliku količinu FODMAP-a, dok se sama provedba low FODMAP dijete provodi u nekoliko koraka. Najprije se provodi eliminacija namirnica bogatih FODMAP-om tijekom 2-4 tjedna, nakon čega se ponovno uvode FODMAP namirnice u jelovnik, a posljednja je faza podešavanje individualne tolerancije tj. davanje konačnih preporuka na temelju zapažanja i vođenja dnevnika prehrane.

Smanjeni unos šećera i škroba kao alternativa „low FODMAP“ dijeti?

Simptomi bolesnika s IBS-om poboljšali su se jednako smanjenjem unosa šećera i škroba kao i kod onih bolesnika koji su pratili FODMAP dijetu – dijetu koja se trenutno preporučuje pacijentima, rezultati su ovo istraživanja provedenog na Sveučilištu Lund u Švedskoj. Rezultati istraživanja ukazuju i da je gubitak mase veći, a želja za šećerom smanjena među ispitanicima koji prate dijetu sa smanjenim udjelom škroba i saharoze.

Autorica novog istraživanja, profesorica na Sveučilištu Lund, na ideju za istraživanje došla je na temelju otkrića genetičara, koji su zabilježili genetsku varijaciju u pacijenata s IBS-om koja otežava razgradnju škroba i šećera. Istraživanje provedeno prije nekoliko godina uključilo je 105 bolesnika s IBS-om. Tijekom četiri tjedna ispitanici su konzumirali značajno manje šećera i škroba, poznatije kao dijeta sa smanjenim udjelom škroba i saharoze (engl. starch- and sucrose-reduced diet, SSRD). Osim slatkiša, trebalo je izbjegavati i visoko procesiranu hranu.

Rezultati istraživanja pokazali su da je SSRD dijeta značajno smanjila simptome IBS-a, ponavljajuću bol i napetost u trbuhu, te proljev i/ili zatvor. FODMAP je restriktivnija dijeta u kojoj se popisi dozvoljenih/nedozvoljenih namirnica moraju dosljedno pratiti, a također isključuje i gluten i laktozu iz prehrane. Istraživanje provedeno 2022. godine imalo je za cilj usporediti SSRD i low FODMAP. Uključeno je 155 ispitanika s dijagnosticiranim IBS-om koji su nasumično raspoređeni da prate ili SSRD ili low FODMAP tijekom četiri tjedna s uvjetom da u razdoblju koje prethodi istraživanju nisu prakticirali specifičan način prehrane već su konzumirali svu hranu. Sudionici u obje grupe morali su pratiti osnovna načela svake dijete. Ispitanici su sami birali koliko često ili redovito jedu. U obje grupe, bez obzira na vrstu prehrane, simptomi IBS-a poboljšali su se kod 75-80 % pacijenata. Želja za šećerom se u većoj mjeri smanjila u grupi ispitanika koja je prakticirala SSRD, a u ovoj skupini je također zabilježen i veći gubitak tjelesne mase nakon četiri tjedna, što istraživači također smaraju pozitivnim, jer osobe s IBS-om u prosjeku imaju veću masu od zdravih ljudi.

Za kraj, istraživači poručuju kako SSRD ne bi nazvali dijetom. To je način na koji bi svi trebali jesti, ne samo oni s IBS-om. I za razliku od low FODMAP, SSRD je lako razumjeti i lakše ga je pratiti. Možete jesti sve kada ste pozvani na večeru, samo manje određenih stvari. Ako odmarate probavu tijekom tjedna, možete se malo opustiti na koji dan – poručuju istraživači.

Izvor:

  • Roth B, Nseir M, Jeppsson H, D’Amato M, Sundquist K, Ohlsson B (2024) A Starch- and Sucrose – Reduced Diet Has Similar Efficiency as Low FODMAP in IBS—A Randomized Non-Inferiority Study. Nutrients.16(17):3039.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Šećer

Predstavlja li konzumacija eritritola rizik za zdravlje?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDonedavno razmatran kao potpuno bezopasan ili čak koristan šećerni alkohol, eritritol je najnovijom studijom znanstvenika s Cleveland klinike dobio potencijalno negativnu reputaciju. Naime, istraživanje objavljeno krajem veljače 2023. godine u časopisu Nature Medicine ukazalo je kako unos eritritola može uzrokovati neželjene kardiovaskularne događaje poput infarkta miokarda i moždanog udara uslijed utjecaja na zgrušavanje krvi i […]

Šećer

Rekao je ginekolog da je uzrok pobačaja vjerojatno nizak šećer, pa vas molim savjet što napraviti.

Gazirana pića

Zašto je važno djeci ograničiti unos zaslađenih napitaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZaslađeni napitci, poput negaziranih ili gaziranih osvježavajućih bezalkoholnih pića, voćnih sirupa i sličnih proizvoda predstavljaju izvor „praznih” kalorija i jednostavnih šećera, a dobro je poznato da se pretjerani unos ovih tvari povezuje s povećanim rizikom za razvoj brojnih kroničnih bolesti. Osim toga, takvi napitci nerijetko sadrže i sintetske aditive poput konzervansa i bojila za koje […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Trudnoća

Zašto bi provodila dijetu ?

Sol

Tri “bijele ubojice”: šećer, sol i droga

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije u slijedećih će se deset godina ukupan broj smrtnih slučajeva kada su u pitanju zarazne bolesti smanjiti za 3%, dok će broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju kroničnim nezaraznim bolestima narasti za 17%.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]