Adekvatan unos magnezija i zdravlje srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavni „antistresni” mineral, magnezij, jedan je od najvažnijih mikronutrijenata koji je bitan za brojne biokemijske reakcije u organizmu. Neke od njegovih funkcija su održavanje stabilnog srčanog ritma, normalne funkcije mišića i živaca, zdravog imunosnog sustava te jakih kostiju. Također, sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka te normalne razine šećera u krvi.

Simptomi nedostatka magnezija

Preporuke za unos magnezija govore kako bi odrasle osobe svakodnevno trebale unijeti između 300 – 400 mg ovog minerala. Nažalost, istraživanja pokazuju kako prosječno polovica “zapadnjačke” populacije unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti magnezija prehranom.

Nekoliko je mogućih uzroka manjka magnezija. Osim povećanih potreba, primjerice tijekom trudnoće, te nedovoljnog unosa, pojačanog izlučivanja i malapsorpcije, razlog nedostatka magnezija mogu biti i okolišni uvjeti. Naime, kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje.

Općeniti rani znakovi manjka magnezija u organizmu su tjeskoba, slabost, depresija, dismenoreja, iritabilnost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i nesanica. Veći nedostatak magnezija najviše se očituje u radu mišića, pa se tako pojavljuju grčevi i tremor u nogama i u mišićima lica. Nervoza i zatvor stolice također mogu biti znakovi da ne unosimo dovoljno magnezija. Nedostatak magnezija može imati štetne posljedice za naš kardiovaskularni sustav jer primjerice može dovesti do češćih aritmija.

Magnezij i kardiovaskularno zdravlje – nove spoznaje

Nova nizozemska studija je primijetila kako bi unos prehrambenog magnezija mogao smanjiti rizik od preuranjene smrti od kardiovaskularne bolesti te sveukupnu smrtnost kod starijih pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda.

Europski stručnjaci preporučuju dnevni unos od 350 mg magnezija za muškarce, a 300 mg za žene. Dnevne potrebe bi mogle biti više u pacijenata s kardiovaskularnom bolesti koji su skloniji komorbiditetima, doživjeli su fiziološke promjene kardiovaskularnog sustava te uzimaju lijekovi koji mogu ulaziti u interakcije s magnezijem. 

Novo istraživanje čiji su rezultati 2022. godine objavljeni u časopisu Frontiers in Cardiovascular Medicine promatralo je povezanost unosa magnezija, kardiovaskularne bolesti te sveukupne smrtnosti u pacijenata koji su preživjeli infarkt miokarda i uzimaju lijekove. Studija je uključivala 4365 pacijenata s prosječnom dobi od 69 godina. Praćeni su u razdoblju od 12 godina. Prehrambeni unos magnezija je procijenjen pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane (FFQ) koji je uključivao učestalost, količinu te način pripreme hrane i pića, kao i vrstu hrane kojoj namirnica pripada. Uzimanje dodataka prehrani je procijenjeno pomoću upitnika o životnim navikama i zdravlju.

Rezultati su pokazali kako je prosječan unos magnezija iznosio oko 300 mg/dan, a dodatke prehrani magnezija je uzimalo 5,4% pacijenata. Unos magnezija od 322 mg/dan je povezan s manjim rizikom od kardiovaskularne bolesti i sveukupne smrtnosti. Zaštitni učinak je bio izraženiji u pacijenata koji su uzimali diuretike, moguće zbog utjecaja diuretika na status magnezija inhibicijom natrija u bubrezima te indirektnim povećanjem apsorpcije magnezija. Prisutnost vlakana također može objasniti obrnutu proporcionalnost sa smrtnošću od kardiovaskularne bolesti, s obzirom da se vlakna i magnezij unose iz sličnih prehrambenih izvora. Međutim, autori  smatraju kako je unos magnezija neovisno o prisutnosti vlakana smanjio rizik smrtnosti od kardiovaskularne bolesti u pacijenata. Zaključili su kako je uz lijekove, adekvatan unos magnezija izrazito važan za osobe s kardiovaskularnim bolestima.

Literatura:

Evers I, Cruijsen E, Kornaat I, Winkels RM, Busstra MC, Geleijnse JM. Dietary magnesium and risk of cardiovascular and all-cause mortality after myocardial infarction: A prospective analysis in the Alpha Omega Cohort. Front Cardiovasc Med. 2022 Aug 12;9:936772. doi: 10.3389/fcvm.2022.936772. PMID: 36035961; PMCID: PMC9416912.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Srce

Kakav je moj nalaz ergometrije?

MR Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kronični oblik arterijske bolesti Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Srce

Zahtijeva li RTG nalaz srca i pluća s proširenom sjenom srca dodatnu obradu?

Hmelj

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]