Zagađenje zraka i preporuke za očuvanje zdravlja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.

Američko kardiološko društvo je također upozorilo na štetnost PM2,5 čestica na kardiovaskularno zdravlje i mortalitet: “Izloženost česticama PM <2.5 μm (PM2,5) u periodu od nekoliko sati do nekoliko tjedana, može uzrokovati fatalne ili nefatalne kardiovaskularne ishode; dugotrajna izloženost malim česticama (npr. nekoliko godina) povećava smrtnost izazvanu kardiovaskularnim bolestima u znatno većoj mjeri nego izloženost od nekoliko dana i smanjuje životni vijek populacije za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.”

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.  Zagađenje zraka, osobito dugotrajno izlaganje, uzrokuje povećan morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Najugroženije su osobe sa pridruženim kardiovaskularnim bolestima ili čimbenicima kardiovaskularnog rizika, trudnice, djeca, stariji od 65 godina, osobe koje već boluju od respiratornih bolesti, pušači.

Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke da se postignu što niže koncentracije malih čestica (PM2,5) u zraku:

  • srednja dnevna vrijednost PM2,5< 25µg/m3,
  • srednja godišnja vrijednost PM2,5< 10µg/m3

Kako bi se postigle ovakve prihvatljive koncentracije PM2,5 u zraku potrebni su zakoni koji bi ograničili onečišćivače zraka, a u tom cilju treba zamijeniti fosilna goriva čistim obnovljivim izvorima energije, smanjiti industrijske i agrikulturne izvore zagađenja. To su i preporuke  Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2019.g.

Smanjenjem onečišćenja zraka smanjili bismo morbiditet i mortalitet ljudi i produžili životni vijek.

ZAŠTITNE MJERE KOD  ZAGAĐENJA ZRAKA VISOKIM KONCENTRACIJAMA ČESTICA PM2,5:

  1. Kronični bolesnici trebaju imati zalihu svojih lijekova za nekoliko tjedana i slušati savjete svog liječnika; obratiti se liječniku u slučaju pogoršanja simptoma bolesti
  2. Pratiti informacije o kvaliteti zraka i držati se preporuka datih od nadležnih tijela (npr. Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Ministarstava…)
  3. Ostati u zatvorenom prostoru, po mogućnosti s filtriranim zrakom (koriste se mehanički filtri, električni pročišćivači zraka), držati zatvorenim prozore i vrata, a poželjno je korištenje klima uređaja koji nemaju kontakt s vanjskim zrakom
  4. Ne pušiti, izbjegavati paljenje svijeća, loženje vatre u zatvorenom prostoru
  5. Održavati prostorije čistima (prašinu brisati vlažnom krpom)
  6. Izbjegavati dulje boravke na otvorenom, izbjegavati veće tjelesne aktivnosti (osobito na otvorenom prostoru)
  7. Prilikom boravka na otvorenom  treba koristiti  maske s oznakama N95 ili više jer one filtriraju male čestice; kirurške maske nisu korisne jer ne filtriraju PM2,5 čestice

Čim se smanji koncentracija štetnih čestica i plinova u zraku, treba otvoriti prozore i prozračiti zatvorene  prostorije.

Ovo su preporuke za cjelokupnu populaciju, kao i za najugroženije bolesnike. Svakako u bilo kakvim nedoumicama što se tiče zdravlja ili zdravstvenih rizika treba konzultirati nadležnog liječnika. Trebamo se odgovorno ponašati prema sebi, ali i prema svom okolišu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularni rizik

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Starija životna dob

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePolifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]