Specifičnosti kardiovaskularnih bolesti kod žena – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“…

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“ kojim se želi ukazati na specifičnosti kardiovaskularnog zdravlja žena. U 16 godina postojanja pokret “ Go Red for Women“ potiče svijest o kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima kod žena širom svijeta kako bi pomogao ženama da shvate da su kardiovaskularne bolesti njihova najveća zdravstvena prijetnja, a ujedno ih potiče da poduzmu mjere kako bi smanjile svoj rizik. Pokret pomaže ženama da preuzmu brigu o svom zdravlju, zahtijeva jednak pristup zdravstvenoj skrbi svim ženama, ali i inzistira da se poveća udio žena u kardiovaskularnim istraživanjima. I u 21. stoljeću žene su nedovoljno zastupljene u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.

Iako se gotovo 80-90% kardiovaskularnih događaja može spriječiti, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kod žena. Iznad 75g. života prevalencija kardiovaskularnih bolesti kod žena je veća u odnosu na muškarce. Kardiovaskularne bolesti mogu biti različite kod žena u odnosu na muškarce, žene mogu imati različite znakove ili simptome istih bolesti. Kako bismo poboljšali kardiovaskularnu skrb žena, potrebno je poznavati određene specifičnosti ženskog spola. Postoje razlike u kardiovaskularnoj patofiziologiji, diagnostici i ishodima liječenja. 2 su entiteta znatno češća i tipična za ženski spol: stresom izazvana kardiomiopatija (Takotsubo) i mikrovaskularna koronarna bolest (bolest malih arterija miokarda). Kod žena se često javlja neopstruktivna koronarna bolest, poremećaj funkcije malih arterija miokarda odgovornih za simptome angine pektoris, ishemijske bolesti srca. Prilikom nastanka infarkta miokarda češće viđamo koronarne arterije bez opstrukcije, erozije plakova, disekcije koronarnih arterija.

Kod žena često nalazimo na valvularne srčane greške i zatajenje srca. Degenerativne bolesti, ali i reumatskih bolesti koje češće zahvaćaju žene su najčešćim uzrokom promjena na mitralnim i aortalnim valvulama. Na žalost smrtnost je veća kod žena nakon kirurških intervencija na mitralnoj valvuli, dok je mortalitet također veći kod žena nakon kirurške zamjene aortalne valvule u odnosu na transaktetersku zamjenu.

Kod trudnica su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok mortaliteta. Najčešće se radi o reumatskim bolestima čija je incidencija veća u nerazvijenim zemljama. Ostale kardiovaskularne bolesti koji povećavaju morbiditet i mortalitet trudnica su: prirođene srčane greške, zatajenje srca, hipertenzivna bolest srca, koronarna bolest srca. Najveći mortalitet od 40 do 100% uzrokuju: plućna arterijska hipertenzija, teška disfunkcija lijeve klijetke srca, dilatacija, odnosno aneurizma aorte u Marfanovom sindromu. Kod nekih trudnica se tijekom trudnoće razvije arterijska hipertenzija, preeklampsija, gestacijska šećerna bolest. Ovakva stanja ugrožavaju život trudnice i nerođenog djeteta. Kasnije u životu te su žene izložene većem riziku nastanka arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Žene koje već boluju od navedenih bolesti trebaju pomno planirati trudnoću i prije začeća biti pod pojačanom skrbi ginekologa, kardiologa i obiteljskog liječnika, a u trudnoći trebaju biti zbrinute u specijaliziranim kliničkim centrima s multidisciplinarnim pristupom i skrbi specijalista fetalne medicine, ginekologa, kardiologa, anesteziologa, neonatologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularni rizik

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Starija životna dob

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePolifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]