Prekomjerna tjelesna težina i stenoza aortnog zaliska

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema rezultatima studije prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu povezane s povećanjem stope ishemijskog kardiovaskularnog događaja. Međutim, povećani indeks tjelesne mase ostaje povezan s višom stopom mortaliteta i s liječenjem u bolnici zbog zatajivanja srca i s mortalitetom zbog bilo kojeg uzroka u usporedbi s ispitanicima s normalnom tjelesnom težinom.

Česta je  povezanost prekomjerne tjelesne težine i pretilost s ostalim srčanožilnim čimbenicima rizika kao što su arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi i šećerna bolest tpa 2. Svi čimbenici zajedno utječi na razvoj ateroskleroze i stenoze aortnog zaliska, a imaju i utjecaj na pojavnost srčanožilnih neželjenih događaja u općoj populaciji i među bolesnicima sa stenozom tj. suženjem aortnog zaliska.

Istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti na srčanožilne događaje u bolesnika sa stenozom aortnog zaliska

Prije nekoliko godina u Švedskoj je završeno istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti na srčanožilne događaje u bolesnika sa stenozom aortnog zaliska. U studiju bila su uključena 1664 bolesnika sa stenozom aortnog zaliska. Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: > 25-30 kg/m2 ) imalo je 737 bolesnika, pretilost (ITM: 35-40 kg/m2 ) 334 bolesnika i normalnu tjelesnu težinu  (ITM: do 25 kg/m2 ) 593 bolesnika. Dob bolesnika bila je od 45 do 85 godina, a vrijeme praćenja bilo je 4,3 godine. Tijekom praćenja analizirani su veliki kardiovaskularni događaji, zatajivanje srca zbog progresije osnovne bolesti tj. stenoze aortnog zaliska, potreba za operacijom tj. ugradnjom  umjetnog aortnog zaliska i mortalitet zbog kardiovaskularnog uzroka. Analizirana je i pojavnost kardiovakularnih ishemijskih događaja: nefatalni infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris, potreba za  perkutanom koronarnm intervencijom, potreba za operacijom premoštenja koronarnih arterija i moždani udar. Također su analizirane razlike u zastupljenosti čimbenika rizika između sve tri skupine bolesnika sa stenozom aortnog zaliska.

Arterijska hipertenzija bila je učestalija u bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i u pretilih bolesnika nego u bolesnika s normalnom tjelesnom težinom. Razlika između skupina je statistički značajna (p < 0,001). Razina glukoze u krvi mjerena natašte i razina triglicerida bila je viša u bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i u pretilih nego u onih s normalnom težinom. Razlika je također statistički značajna (p < 0,001). Što se tiče metaboličkog sindroma incidencija se eksponencijalno povećvala s povećanjem indeksa tjelesne mase. U skupini pretilih bolesnika bilo je značajno manje pušača cigareta (12,3%) nego u skupini s normalnom tjelesnom težinom (22,8%).

Paradoks pretilosti

Prema literaturnim podacima pretilost je povezana s povećanim kardiovaskularnim morbiditetom i ukupnim mortalitetom zajedno u muškaraca i u žena. Međutim, suprotno ovim rezultatima neke studije o koronarnim bolesnicima pokazuju da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane s boljim ishodom liječenja nakon perkutane koronarne intervencije. Ovaj fenomen u literaturi se naziva paradoks pretilosti.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost predisponirajući su čimbenici za zatajivanje srca i povećanu smrtnost bolesnika sa stenozom aortnog zaliska kao i u općoj populaciji.

Rezultati studije

Rezultati ove studije pokazuju da prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu povezane s povećanjem stope ishemijskog kardiovaskularnog događaja. Međutim, povećani indeks tjelesne mase ostaje povezan s višom stopom mortaliteta i s liječenjem u bolnici zbog zatajivanja srca i s mortalitetom zbog bilo kojeg uzroka u usporedbi s ispitanicima s normalnom tjelesnom težinom. Suprotno ovim rezultatima paradoks pretilosti opisan je u brojnim kliničkim istraživanjima na bolesnicima koji su bili podvrgnuti revaskularizaciji miokarda perkutanom koronarnom intervencijom ili premoštenjem koronarnih arterija.

 Zaključno

U zaključku možemo naglasiti da  prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu bile povezane s progresijom stenoze aortnog zaliska ili ishemijskim srčanožilnim događajima. Međutim, ustanovljena je povezanost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti s većim ukupnim mortalitetom i s većim brojem hospitalizacija zbog zatajivanja srca.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravi život

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Jetra

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Pretilost

Je li vaš metabolizam zaista spor?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Zasigurno imate onu jednu prijateljicu koja može apsolutno sve jesti i nikad se ne deblja. Jedino što takvu pojavu može objasniti je, naravno, brzi metabolizam! Je li situacija zaista takva? Nastavite čitati i otkrijte s nama!

Akne

Akne, prekomjerna kilaža i hormoni – možete li mi protumačiti moje stanje?

Pretilost

Želim ostati trudna, ali bezuspješno. Predstavljaju li moji kilogrami problem?

Pretilost

Debljina – pošast novoga doba

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]