Kardiovaskularni bolesnici i potresi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zadnjih mjeseci izloženi smo vanjskim štetnim utjecajima: COVID-19 pandemiji i vanjskom zagađenju zraka kojem je osobito zadnjih dana izložen Zagreb.

Zadnjih mjeseci izloženi smo vanjskim štetnim utjecajima: COVID-19 pandemiji i  vanjskom zagađenju zraka kojem je osobito zadnjih dana izložen Zagreb. Najučinkovitije su pri sprječavanju razvoja bolesti kod oba štetna čimbenika izolacija kod kuće i higijenske mjere. Međutim, pred tjedan dana Zagreb i njegovu okolicu zahvatio je razoran potres. Svi smo doživjeli psihički šok, kod mnogih je izazvao tjelesna oštećenja, izgubljen je jedan mladi život, mnoge obitelji i pojedinci su izgubili svoje domove.

Veliki stresni događaji povećavaju incidenciju akutnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja. Znamo da su potresi među najsnažnijim prirodnim katastrofama. Uz uništenje infrastrukture, pa tako i zdravstvene, dolazi do prekida normalnog zdravstvenog sustava. U Zagrebu se unatoč oštećenju mnogih bolnica, domova zdravlja i drugih zdravstvenih objekata, te unatoč COVID-19 epidemiji, zdravstveni sustav održao, odmah se prilagodio novonastaloj situaciji i zadržao kontinuitet zdravstvene skrbi najpotrebitijima.

Tijekom i nakon potresa povećava se incidencija kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Iznenadni psihički i fizički stres dovodi do povećane aktivacije simpatikusa, porasta krvnog tlaka, srčane frekvencije, agregacije trombocita i povećane potrebe srčanog mišića za kisikom.

Žrtve potresa zbog materijalnih i ljudskih gubitaka ostaju dalje u kroničnom stresu, pa se često kod ljudi javlja poremećaj spavanja, anksioznost, depresija koji onda dodatno povećavaju kardiovaskularni rizik. Stoga je u što boljoj skrbi kardiovaskularnih bolesnika kod prirodnih katastrofa važna telemedicina kojom se uspostavlja bolja i brža komunikacija između pacijenta, obiteljskog liječnika, kardiologa, te pojedinih kardioloških timova na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Važno je da svi kronični bolesnici imaju osiguranu zalihu lijekova za barem 2 tjedna, da im se osigura adekvatna ishrana prilagođena njihovim bolestima (šećerna bolest, arterijska hipertenzija, bubrežna bolest, kardiovaskularna bolest).

I u ovakvim okolnostima potrebna je prevencija neželjenih kardiovaskularnih događaja. U slučaju bilo kakvih subjektivnih promjena kod kardiovaskularnog bolesnika ili povećanja krvnog tlaka, potrebno je da u ovim okolnostima kad imamo i COVID-19 epidemiju, bolesnik telefonom ili elektronskom porukom kontaktira svog obiteljskog liječnika koji će mu dati savjet, a u slučaju potrebe konzultira se i kardiolog (telefonom, elektronskom porukom, elektronskom uputnicom). Svaka sumnja na akutni kardiovaskularni incident treba biti zbrinut u bolnici.

Mnoge zemlje su do sada bile izložene nizu potresa : Australija, SAD, Italija, Japan… Japan su pogodili mnogi potresi, ali jedan od najrazornijih i najjačih desio se 2011.g. jakosti 9,0 po Richterovoj ljestvici. Svojom razornom snagom doveo je do oštećenja i nuklearne centrale Fukushima, te su ljudi bili dodatno ugroženi radioaktivnom kontaminacijom. Taj potres je bio poticaj da Japansko kardiološko društvo, Japansko društvo za arterijsku hipertenziju i Japansko društvo za cirkulaciju donesu smjernice zbrinjavanja kardiovaskularnih bolesnika prilikom prirodnih katastrofa , pa tako i potresa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularni bolesnici

Deficit željeza kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Željezo kao sastavni dio hemoglobina crvenih krvnih stanica je neophodan za normalnu hematopoezu. Također je važan dio mioglobina /drugi hemprotein/, sudjeluje u skladištenju kisika i funkciji drugih proteina koji su važni za staničnu aktivnost, pa tako i metabolizma srčanog mišića. Željezo je neophodno našem organizmu u procesima metabolizma, u transportu i iskorištavanju kisika, funkciji mitohondrija […]

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]