Akutni aortni sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U akutni aortni sindrom ubrajamo akutnu disekciju aorte, intramuralni hematom i penetrantni aterosklerotični ulkus. Akutni aortni sindrom je po život opasno stanje. Zbog toga je potrebna brza i točna dijagnoza i učinkovita medikamentna i/ili kirurška terapija ili implantacija stent grafta.

Incidencija akutnog aortnog sindroma je 2-3,5 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika. Akuti aortni sindrom prezentira se u hitnoj službi kao dijagnostički i terapijski izazov. U usporedbi s akutnim infarktom miokarda i s moždanim udarom, akutni aortni sindrom ipak je znatno rjeđi klinički entitet. Incidencija moždanog udara je 180-294 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika, a incidencija infarkta miokarda je 80-330 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika u dobi od 45-54 godine, te 350-1140 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika u dobi 65-74 godine.

Cistična nekroza medije važan je čimbenik rizika za akutni aortni sindrom u oko 20% bolesnika. Marfanov sindrom nasljedni je deficit fibrilina važne sastavnice stijenke aorte i to medije, također je čimbenik rizika za akutni aortni sindrom. U čimbenike rizika za akutni aortni sindrom spadaju i ostale nasljedne bolesti vezivnoga tkiva. Trauma prsnog koša, kanuliranje aorte kod kardiokirurške operacije i kateterizacija srca također mogu uzrokovati akutni aortni sindrom.

Dijagnostički postupak za akutni aortni sindrom uključuje anamnezu, klinički pregled, EKG, RTG snimku pluća i srca, laboratorijske pretrage, ehokardiografiju (TTE i TEE), MSCT i nuklearnu magnetnu rezonanciju (NMR), angiografiju i koronarografiju. Ehokardiografija je nezaobilazna metoda u dijagnostici akutnog aortnog sindroma. Transtorakalna ehokardiografija ponekad daje nepotpune i suboptimalne prikaze aorte, poglavito njenog silaznog dijela. Transezofagijska ehokardiografija (TEE) ima visoku osjetljivost i specifičnost u dijagnostici akutnog aortnog sindroma jer omogućava prikaz cijele torakalne aorte. TEE je dijagnostiča metoda prve razine engl. first-level za dijagnozu akutnog aortnog sindroma.

Vrlo česti simptom kod bolesnika s akutnim aortnim sindromom je jaka bol u prsima, leđima i to u oko 98% slučajeva, te iznenadni početak boli u oko 84% slučajeva, povišeni krvni tlak ima oko 49-63% bolesnika. Nakon dijagnostičke obrade važna je podjela akutnog aortnog sindroma prema Stanford klasifikaciji. Akutni aortni sindrom Stanford A:  zahvaćena je  uzlazna aorta tj. proksimalni dio aorte. Akutni aortni sindrom Stanford B: zahvaćena je silazna aorta tj. distalni dio aorte. Ova podjela vrlo je važna jer se prema njoj određuje način liječenja.

Ako je zahvaćena uzlazna aorta tada je indicirana hitna kirurška terapija. Ako je zahvaćena silazna aorta tada je liječenje medikamentno, a kirurška terapija u slučajevima rapidnog povećanja lumena aorte i prijeteće rupture, ishemije visceralnih organa ili prisutne boli koji ne možemo kupirati analgeticima. Prema literaturnim podacima mortalitet u akutnom aortnom sindromu dramatično raste uz sata u sat, tako da u prvih 24h iznosi 38%, a neki autori navode da  mortalitet raste za 1% svaki sat u prvih 48h ako nije izvršen hitni kirurški zahvat.

Pravodobna kirurška terapija sprječava rupturu aorte, napredovanje aortne insuficijencije kod disekcije uzlazne aorte i napredovanje ishemije visceralnih organa. Kod Stanford A akutnog aortnog sindroma kirurška terapija je učinkovita prije nastanka većih komplikacija i prije nastanka ireverzibilnih promjena.

Na kraju možemo zaključiti da je akutni aortni sindrom hitno i po život ugrožavajuće stanje. Potrebna je hitna i točna dijagnostika i učinkovita terapija koja može biti medikamentna, kirurška ili implantacija stent grafta ovisno o lokalizaciji patološkog procesa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

KKS

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Debljina

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePolifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]