Društvene mreže postale su naš glavni prozor u svijet, a TikTok, Instagram i YouTube za mnoge su prvi (i jedini) izvor informacija kada je u pitanju zdravlje. Tražite savjet o tome koji kolagen kupiti, kako „očistiti“ jetru ili koji će vam vitamin vratiti energiju? Dovoljno je nekoliko sekundi pretraživanja i zasut će vas na stotine videa nasmiješenih influencera koji nude rješenja za sve vaše probleme.
Međutim, najnoviji znanstveni pregled njemačkih stručnjaka upozorava na tamnu stranu ovog trenda: informacije o dodacima prehrani na društvenim mrežama preplavljene su dezinformacijama, a većina sadržaja vođena je isključivo skrivenim financijskim interesima.
Sjajni filtri, lažna obećanja: tko nam zapravo preporučuje dodatke prehrani?
Istraživanja pokazuju poražavajuću statistiku da se više od 80% ljudi informira na internetu prije kupnje dodataka prehrani, dok stručnjaci poput liječnika, ljekarnika i nutricionista padaju u drugi plan.
Glavni problem leži u tome što sadržaj najčešće ne kreiraju kvalificirani stručnjaci, već influenceri. Zahvaljujući takozvanim parasocijalnim odnosima, osjećaju bliskosti i prijateljstva koji razvijamo prateći nečiji život kroz “storyje”, skloni smo bezuvjetno vjerovati njihovim preporukama.
No, što se krije iza kulisa?
- Prikriveni marketing – analize pokazuju da su dodaci prehrani najčešće reklamirani proizvodi na profilima koji se bave fitnessom i prehranom. Šokantno, u nekim analiziranim TikTok videima o proizvodima za mršavljenje i detoksikaciju, čak 95% objava nije imalo jasnu oznaku da se radi o plaćenom oglasu.
- Kršenje pravila – analiza uglednog njemačkog instituta CVUA pokazala je da je čak 90% zdravstvenih tvrdnji koje su influenceri iznijeli na Instagramu u suprotnosti s europskim regulativama (engl. Health Claims Regulation).
- Prešućivanje rizika – u analizi najgledanijih YouTube videa o multivitaminima, čak 84% sadržaja uopće nije spomenulo potencijalne rizike ili nuspojave prekomjernog unosa.
Zašto tako lako nasjedamo?
Znanstvenici objašnjavaju da algoritmi društvenih mreža namjerno guraju sadržaj koji izaziva jake emocije (strah, nesigurnost, ali i lažnu nadu), jer takav sadržaj ostvaruje najviše interakcija. Kada vidimo da video ima tisuće „lajkova“ i pozitivnih komentara, naš mozak to automatski percipira kao „društveni dokaz“ da je informacija točna. Nažalost, u digitalnom svijetu popularnost i istina rijetko idu ruku pod ruku.
To dovodi do ozbiljnih rizika kao što je kupnja neučinkovitih i skupih „beauty“ i „detox“ preparata, ali i opasne situacije u kojima pacijenti (osobito onkološki bolesnici ili osobe s kroničnim bolestima) na svoju ruku prekidaju službene medicinske terapije kako bi ih zamijenili dodacima prehrani s interneta.
Može li se situacija preokrenuti u korist potrošača?
Znanstveni rad ističe da društvene mreže ne moraju nužno biti neprijatelj. One su ujedno i izvanredan alat za brzu i besplatnu edukaciju, pod uvjetom da se promijene pravila igre. Stručnjaci predlažu nekoliko ključnih koraka za budućnost:
- „Medfluenceri“ i pečat kvalitete – uvođenje službenog certifikata ili pečata kvalitete za profile stručnjaka (liječnika, nutricionista) koji na društvenim mrežama iznose znanstveno utemeljene informacije.
- Brzo razotkrivanje – osnivanje neovisnih, centralnih institucija za provjeru činjenica (Fact-Checking) koje bi promptno reagirale na opasne trendove i lažne tvrdnje na mrežama.
- Znanost u modernom ruhu – javne zdravstvene institucije moraju napustiti dosadan, strogo formalan jezik i početi komunicirati onako kako publika na mrežama traži – vizualno atraktivno, emotivno i pristupačno, ali s čvrstim uporištem u znanosti.
Kratki vodič kako preživjeti online „infodemiju“?
Prije nego što pod utjecajem omiljenog influencera kliknete na gumb „kupi“, testirajte objavu uz ova tri brza pitanja:
- Tko govori? Ima li osoba koja preporučuje dodatak prehrani formalno obrazovanje iz područja nutricionizma, farmacije ili medicine, ili govori isključivo iz vlastitog iskustva?
- Koja je pozadina preporuke? Komercijalne suradnje i kodovi za popust dio su modernog tržišta i sami po sebi nisu loši, ako su transparentni. No, ključna razlika je u kriteriju preporučuje li se proizvod samo zbog zarade ili iza njega stoji stručna recenzija, provjeren sastav i znanstveni dokazi?
- Zvuči li predobro da bi bilo istinito? Ako proizvod obećava čudesno izlječenje, ekspresno mršavljenje ili rješenje svih zdravstvenih tegoba odjednom, budite sigurni da iza toga ne stoji znanost.
Pametno pretraživanje interneta zahtijeva kritičko razmišljanje. Stoga društvene mreže koristite za motivaciju i inspiraciju, a kada je u pitanju vaše zdravlje i ono što unosite u svoj organizam, povjerenje uvijek poklonite stručnjacima i provjerenim izvorima.
Literatura:
Gauch EC, Smollich M. Fehl- und Desinformation zu Nahrungsergänzungsmitteln in den sozialen Medien: Risiken begrenzen, Chancen nutzen, Strukturen gestalten [Misinformation and disinformation about dietary supplements in social media: limiting the risks, seizing the opportunities, and shaping structures]. Bundesgesundheitsblatt Gesundheitsforschung Gesundheitsschutz. 2025 Nov;68(11):1283-1290. German. doi: 10.1007/s00103-025-04138-x. Epub 2025 Oct 11. PMID: 41073609; PMCID: PMC12583329.,
21.7.2026
