Općenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj populaciji, ciljana nadopuna može biti opravdana u određenim skupinama kod kojih prehrana ne može zadovoljiti potrebe organizma primjerice u određenom životnom dobu ili stadiju ili kod osoba sa specifičnim čimbenicima rizika za razvoj deficita.
Trudnice, dojenčad i djeca
Vitamini i minerali su među najpopularnijim dodacima prehrani, a uzima ih između 40 i 50% odraslih osoba, obično za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti. Među skupinama koje imaju koristi od multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani su u prvom redu trudnice. Dokazi su jasni da bi žene, koje bi mogle zatrudnjeti odnosno one koje planiraju trudnoću ili koje su u prvom tromjesečju trudnoće, trebale unositi adekvatnu količinu folne kiseline (0,4-0,8 mg/dan) kako bi se spriječili defekti neuralne cijevi. Folna kiselina je jedan od rijetkih mikronutrijenata veće biološke raspoloživosti u sintetskom obliku u dodacima prehrani ili obogaćenoj hrani u usporedbi s oblikom koji je prirodno prisutan u hrani (folat). Prenatalni multivitaminsko mineralni dodaci osigurat će uz folnu kiselinu i prijeko potrebni vitamin D, željezo i mnoge druge esencijalne mikronutrijente potrebne za zdravu trudnoću.
Stručna pedijatrijska društva preporučuju da dojena djeca ubrzo nakon rođenja unose dodatnih 400 IJ vitamina D dnevno prvu godinu života, a neka stručna društva savjetuju nastaviti i dalje s unosom vitamina D kod djece pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Zdrava djeca koja konzumiraju uravnoteženu prehranu ne trebaju multivitaminsko mineralne dodatke i trebala bi izbjegavati proizvode koji sadrže doze mikronutrijenata koje su veće od preporučenih dnevnih količina. Međutim, prehrambene navike djece danas u velikom postotku odstupaju od principa zdrave uravnotežene prehrane bilo radi izbirljivosti ili tvrdoglavosti. Djeca svakodnevno konzumiraju malo ili nimalo povrća i voća, stoga, nije na odmet djeci uvesti dodatak prehrani koji sadrži razumne količine vitamina i minerala, a za koje je poznato da mogu manjkati u prehrani djece. To se pogotovo odnosi da djecu koja su češće podložna infekcijama tipičnim za boravak u kolektivu poput respiratornim infekcijama ili infekcijama probavnog sustava.
Osobe srednje dobi i starije osobe
Trenutno preporučeni dnevni unos vitamina D prema mišljenju nekoliko svjetskih stručnih društava za zdrave osobe za održavanje zdravlja kostiju iznosi 600 IJ na dan za odrasle do 70 godina, te 800 IU/dan za one starije od 70 godina. Neke stručne organizacije preporučuju i veće doze koje se kreću između 1000 i 2000 IJ dnevno. Za postizanje adekvatnog unosa vitamina D nužno je posegnuti za dodacima prehrani i to u situacijama kod nedovoljnog izlaganja suncu i s obzirom na činjenicu da se hranom teško zadovoljavaju potrebe za vitaminom D. Osobama starijim od 50 godina preporučuje se provjera razine vitamina B12 zbog mogućnosti neadekvatne apsorpcije vitamina B12 koji se u hrani nalazi vezan na proteine. Preporučeni dnevni unos kod osoba ove skupine iznosi 2,4 μg na dan, a manjak vitamina B12 može se nadoknaditi sintetičkim oblikom koji se nalazi u obogaćenoj hrani ili dodacima prehrani.
Posebne skupine koje su u riziku od nedostatka vitamina i minerala
Određena medicinska stanja mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari ili metabolizam i dovesti do nedostatka vitalnih tvari. Primjerice, nakon barijatrijske kirurgije mogu se javiti nedostaci vitamina topljivih u mastima, vitamina B skupine, željeza, kalcija, cinka i bakra. Kod upalnih bolesti crijeva, celijakije i sindroma iritabilnog crijeva mogu se javiti nedostatak željeza, vitamina B skupine, vitamina D, cinka i magnezija. Kod osteoporoze i drugih problema sa zdravljem kostiju važno je nadoknađivati kalcij i vitamin D, dok kod osoba koje su u riziku od starosne makularne degeneracije specifična kombinacija antioksidativnih vitamina, cinka i bakra može pomoći u zaštiti oka. Dugotrajna primjena lijekova poput lijekova za želudac (inhibitora protonske pumpe) može uzrokovati nedostatak vitamina B12, kalcija i magnezija u organizmu.
Na što obratiti pozornost kod odabira dodatka prehrani
Neuravnotežena prehrana koja obiluje prerađenom hranom i popularne dijete, kao boljka modernog doba, nose sa sobom rizike od nestatka vitamina i minerala što za posljedicu može imati veću podložnost kroničnim bolestima. Propuste u prehrani možemo nadoknaditi korištenjem vitaminsko mineralnih dodataka prehrani, no ključno je da njihova primjena bude razborita i da kod odabira dodatka prehrani biramo proizvode pouzdanih proizvođača za koje smo sigurni da imaju dobru proizvođačku praksu i koji garantiraju da se radi o proizvodima koji nisu onečišćeni teškim metalima, nepoželjnim mikroorganizmima i drugim toksinima.
Literatura:
- Manson JE, Bassuk SS. Vitamin and Mineral Supplements: What Clinicians Need to Know. JAMA. 2018 Mar 6;319(9):859-860.
30.11.2024
