Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te popratnih bolesti koje povećavaju kardiovaskularni rizik (opstruktivna apneja u snu, smanjena bubrežna funkcija i autoimune bolesti). Estrogen i testosteron djeluju na metabolizam šećera i masnoća u krvi. Deficit estrogena, te porast testosterona potiču nastanak inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma čime se objašnjava njegova češća učestalost kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom mlađe životne dobi i žena s arterijskom hipertenzijom starije životne dobi. S perimenopauzom kod žena dolazi do porasta ukupnog kolesterola i LDL kolesterola („loš“ kolesterol).

Oko 50% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu. Debljina je češća kod žena. Debljina i arterijska hipertenzija povećavaju rizik nastanka inzulinske rezistencije i šećerne bolesti tip 2. Starenjem se povećava rizik nastanka šećerne bolesti tip 2.

Opstruktivna apneja u spavanju češće se javlja kod muškaraca. Ovaj poremećaj je nezavisni čimbenik rizika za nastanak arterijske hipertenzije u oba spola. Nešto je češće smanjena glomerularna filtracija bubrega kod žena s arterijskom hipertenzijom, a kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom češće se javlja albuminurija.

Dobro je poznato da zagađen zrak povećava kardiovaskularni rizik putem više mehanizama u organizmu: oksidativni stres, sistemna upala, vaskularna disfunkcija. Tim mehanizmima se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije. Također, izloženost buci povećava rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije u oba spola.

Arterijska hipertenzija uzrokuje strukturne i funkcionalne promjene srca, a takve promjene zovemo hipertenzivnom bolesti srca. Jedan od lošijih prognostičkih čimbenika kod oboljelih od arterijske hipertenzije je pojava hipertrofije stijenke lijeve srčane klijetke i pad srčane funkcije, proširenje lijeve pretklijetke srca. Ove promjene na srcu pratimo ultrazvukom. One povećavaju kardiovaskularni rizik, osobito pojavu fibrilacije atrija (srčana aritmija koja povećava rizik od tromboembolijskih incidenata), zatajenja srca i ishemijskog moždanog udara. Žene imaju manje dimenzije korijena aorte u odnosu na muškarce, a u nekoliko kliničkih studija je nađena veća krutost uzlazne aorte i periferni vaskularni otpor kod žena.

Arterijska hipertenzija povećava KV rizik u oba spola. Nekoliko istraživanja je pokazalo da se KV rizik (rizik nastanka srčanog i moždanog udara, zatajenja srca) kod žena povećava na nižoj razini arterijskog tlaka u odnosu na muškarce. Povećan sistolički tlak je poznat značajan čimbenik rizika mortaliteta, osobito od kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija povećava rizik degenerativnih promjena na aortnom zalisku što dovodi do aortne stenoze kod starijih bolesnika. Arterijska hipertenzija je glavni čimbenik rizika pojave bolesti perifernih arterija u oba spola. Kod žena je periferna arterijska bolest češća u starijoj dobi i s prekomjernom tjelesnom težinom.

U terapiji arterijske hipertenzije također treba voditi računa o spolnim razlikama. Postoje razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova, a razlika se javlja u apsorpciji, metabolizmu i klirensu lijekova. Zbog interakcije spolnih hormona s enzimima koji sudjeluju u apsorpciji i metabolizmu lijekova može doći do promjene učinkovitosti lijekova i pojave nuspojava. Kod žena se češće javljaju nuspojave na antihipertenzivne lijekove. Prilikom uzimanja diuretika kod žena se češće javlja pad natrija, kalija i pojava srčanih aritmija. Pri uzimanju blokatora kalcijevih kanala češća je pojava perifernih edema, a pri uzimanju ACE inhibitora pojava kašlja kod žena. Kod muškaraca je češća pojava gihta prilikom uzimanja diuretika i erektilna disfunkcija prilikom uzimanja beta blokatora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]