Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi.

Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno uzimanje pet ili više lijekova (oni koji se propisuju na liječnički recept ili bezreceptni kao što su dijetetski pripravci, različiti vitamini i minerali, biljni pripravci).

Starenjem se povećava rizik nastanka KV bolesti. Prevalencija KV bolesti u dobi iznad 65 godina je 65-70%, a iznad 80 godina je 79-86%. Najzastupljenije KV bolesti u starijih osoba su sistolička arterijska hipertenzija, zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom i degenerativna aortna stenoza. Zbog velike incidencije KV bolesti u starijih osoba često je propisivanje KV terapije u toj dobnoj skupini.

Starije osobe uz KV bolest često imaju i pridružene druge kronične bolesti što povećava broj lijekova koje moraju uzimati. Često uzimaju i niz drugih bezreceptnih lijekova, odnosno dijetetskih pripravaka. Time je polifarmacija gotovo neizostavna u starijoj populaciji, ali je često i neprimjerena jer bolesnici često uzimaju neadekvatne i nepotrebne dijetetske ili biljne pripravke, a lijekove uzimaju u neadekvatnim dozama (većim ili manjim od preporučenih).

Starenjem organizma dolazi do strukturnih i funkcionalnih promjena organa čime se mijenja metabolizam lijekova, njihova farmakokinetika i farmakodinamika. Polifarmacija i promjena u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova,  povećava se rizik nuspojava, odnosno neželjenih učinaka lijekova, interakcija među lijekovima.

U liječenju starijih osoba s KV bolesti i multimorbiditetima preporučuje se multidisciplinarni pristup koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, farmaceute. Ovakav pristup liječenju ove vulnerabilne skupine bolesnika poboljšava kvalitetu medicinske skrbi i ishode liječenja. Optimalna medicinska skrb ima za cilj održati kvalitetu života bolesnika, održati njegove tjelesne i kognitivne funkcije, postići dobru kontrolu simptoma bolesti i smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

Propisivanje medikamentozne terapije u starijih osoba s KV bolesti i pridruženim multimorbidetima je složen proces koji se treba temeljiti na dobroj kliničkoj praksi uzimajući u obzir individualnu procjenu rizika, zdravstvene navike pojedinca, KV čimbenike rizika, tjelesno i kognitivno zdravlje, procjenu rizika i koristi terapije, očekivano trajanje života i ciljeve terapije. To su sve elementi personaliziranog liječenja prilagođenog svakom bolesniku kojim se osigurava optimalna terapija uz veću učinkovitost i sigurnost, a smanjuje se mogućnost pojave štetnih učinaka liječenja. Kardiolog u propisivanju terapije procjenjuje koji lijekovi donose najveću korist bolesniku, a minimalni neželjeni štetni rizik.

Starenjem organizma nastaju očekivane fiziološke promjene koje dovode do promjena u farmakokinetici lijekova u organizmu: mijenja se apsorpcija lijekova iz probavnog trakta, distribucija lijekova unutar organizma i razgradnja i eliminacija lijekova iz organizma. Promjena u apsorpciji lijekova kod starijih osoba može biti uzrokovana smanjenjem želučane kiselosti, usporavanjem pražnjenja želuca. Na distribuciju lijekova utječu promjene zbog povećanja masnog tkiva, smanjenja tjelesne vode što može povećati koncentraciju lijekova topivih u vodi, kao i onih topivih u mastima. Zbog smanjenja albumina u serumu povećava se količina slobodnih aktivnih komponenti lijekova u krvotoku.

Nastaju i promjene u biotransformaciji lijekova zbog promjena u jetrenoj funkciji, smanjuje se jetreni krvotok i enzimska aktivnost jetre. Bubrežna funkcija se također smanjuje što usporava eliminaciju lijekova koji se luče bubrezima.

Starenjem nastaju i promjene u farmakodinamici lijekova zbog promjena u osjetljivosti receptora za lijekove i pada homeostatskih funkcija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]