Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi.

Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno uzimanje pet ili više lijekova (oni koji se propisuju na liječnički recept ili bezreceptni kao što su dijetetski pripravci, različiti vitamini i minerali, biljni pripravci).

Starenjem se povećava rizik nastanka KV bolesti. Prevalencija KV bolesti u dobi iznad 65 godina je 65-70%, a iznad 80 godina je 79-86%. Najzastupljenije KV bolesti u starijih osoba su sistolička arterijska hipertenzija, zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom i degenerativna aortna stenoza. Zbog velike incidencije KV bolesti u starijih osoba često je propisivanje KV terapije u toj dobnoj skupini.

Starije osobe uz KV bolest često imaju i pridružene druge kronične bolesti što povećava broj lijekova koje moraju uzimati. Često uzimaju i niz drugih bezreceptnih lijekova, odnosno dijetetskih pripravaka. Time je polifarmacija gotovo neizostavna u starijoj populaciji, ali je često i neprimjerena jer bolesnici često uzimaju neadekvatne i nepotrebne dijetetske ili biljne pripravke, a lijekove uzimaju u neadekvatnim dozama (većim ili manjim od preporučenih).

Starenjem organizma dolazi do strukturnih i funkcionalnih promjena organa čime se mijenja metabolizam lijekova, njihova farmakokinetika i farmakodinamika. Polifarmacija i promjena u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova,  povećava se rizik nuspojava, odnosno neželjenih učinaka lijekova, interakcija među lijekovima.

U liječenju starijih osoba s KV bolesti i multimorbiditetima preporučuje se multidisciplinarni pristup koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, farmaceute. Ovakav pristup liječenju ove vulnerabilne skupine bolesnika poboljšava kvalitetu medicinske skrbi i ishode liječenja. Optimalna medicinska skrb ima za cilj održati kvalitetu života bolesnika, održati njegove tjelesne i kognitivne funkcije, postići dobru kontrolu simptoma bolesti i smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

Propisivanje medikamentozne terapije u starijih osoba s KV bolesti i pridruženim multimorbidetima je složen proces koji se treba temeljiti na dobroj kliničkoj praksi uzimajući u obzir individualnu procjenu rizika, zdravstvene navike pojedinca, KV čimbenike rizika, tjelesno i kognitivno zdravlje, procjenu rizika i koristi terapije, očekivano trajanje života i ciljeve terapije. To su sve elementi personaliziranog liječenja prilagođenog svakom bolesniku kojim se osigurava optimalna terapija uz veću učinkovitost i sigurnost, a smanjuje se mogućnost pojave štetnih učinaka liječenja. Kardiolog u propisivanju terapije procjenjuje koji lijekovi donose najveću korist bolesniku, a minimalni neželjeni štetni rizik.

Starenjem organizma nastaju očekivane fiziološke promjene koje dovode do promjena u farmakokinetici lijekova u organizmu: mijenja se apsorpcija lijekova iz probavnog trakta, distribucija lijekova unutar organizma i razgradnja i eliminacija lijekova iz organizma. Promjena u apsorpciji lijekova kod starijih osoba može biti uzrokovana smanjenjem želučane kiselosti, usporavanjem pražnjenja želuca. Na distribuciju lijekova utječu promjene zbog povećanja masnog tkiva, smanjenja tjelesne vode što može povećati koncentraciju lijekova topivih u vodi, kao i onih topivih u mastima. Zbog smanjenja albumina u serumu povećava se količina slobodnih aktivnih komponenti lijekova u krvotoku.

Nastaju i promjene u biotransformaciji lijekova zbog promjena u jetrenoj funkciji, smanjuje se jetreni krvotok i enzimska aktivnost jetre. Bubrežna funkcija se također smanjuje što usporava eliminaciju lijekova koji se luče bubrezima.

Starenjem nastaju i promjene u farmakodinamici lijekova zbog promjena u osjetljivosti receptora za lijekove i pada homeostatskih funkcija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srčani impuls

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSrčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute