Smokve su tipično voće područja s toplom i suhom klimom te se osim u Mediteranskim zemljama uzgajaju i na Bliskom istoku. Biološki gledano smokva je obrnuti cvijet s laticama koje se razvijaju unutar ploda, a koje kasnije dozrijeva i postaje voćka koju konzumiramo. Postoji više od 800 različitih vrsta smokava, a najveći proizvođač je Turska. Svježe i sušene smokve izuzetno su bogate brojnim nutrijentima. Primjerice, izvor su željeza, kalcija, kalija i vitamina B skupina, prehrambenih vlakana te su bogate antioksidansima. Možda najimpresivniji od svih nutrijenata je udio kalcija koji je u 100 g sušenih smokava viši od udjela kalcija u 100 g jogurta.
Smokve u službi zdrave probave
Smokve su svjetski poznate kao kućni lijek kod konstipacije zbog sadržaja prehrambenih vlakana koji je značajno viši od primjerice sadržaja vlakana u zobenim pahuljicama. Udio vlakana u smokvama djeluje blagotvorno na probavni sustav jer omekšava stolicu i povećava njen volumen što ubrzava prolazak stolice kroz organizam. Također, prehrambena vlakna iz smokava djeluju povoljno na rast dobrih bakterija u crijevima, a zdrava crijevna mikroflora temelj je cjelokupnog zdravlja organizma.
Tamnije smokve su bogatije antioksidansima, a najviše ih je u kori
Udio antioksidansa u smokvama je izrazito visok i raznolik. U smokvama su pronađeni karotenoidi (poput luteina, zeaksantina, alfa i beta-karotena), fenoli (poput galne i klorogenske kiseline koje su karakteristične za kavu), flavonoidi (rutin i kvercetin) te antocijanini. Najviše antioksidansa imaju sorte smokava tamno ljubičaste boje, no i sorte smokava zelene boje u punoj zrelosti također sadrže značajnu količinu antioksidansa. Treba imati na umu da je najviše antioksidansa, kao i kod većine drugih vrsta voća, smješteno u kori, stoga ih obavezno valja jesti s korom. Slovensko istraživanje pokazalo je kako je druga berba bogatija antioksidansima, odnosno smokve u rujnu bogatije su ovim korisnim spojevima od smokava koje dozrijevaju u srpnju.
Je li sušenje na suncu superiornije u usporedbi s drugim metodama sušenja?
Sušenjem smokava smanjuje se udio vode i to na samo oko 25%, no produljuje se rok trajanja i to na čak godinu dana. Istraživanja pokazuju oprečne rezultate o utjecaju sušenja na nutritivne vrijednosti. Čini se kako obje metode sušenja, na suncu ili toplim zrakom, smanjuju količinu antioksidansa u smokvama, poglavito karotenoida. Međutim, kada gledamo udio nutrijenata po jedinici mase, tada sušene smokve ne zaostaju za svježim smokvama, dapače, neka istraživanja pokazuju kako sušene smokve imaju više antioksidansa od svježih. Iako se u našim krajevima preferiraju one koje su sušene na suncu, industrijske metode sušenja također su prihvatljive.
Suhe smokve mogu biti kontaminirane opasnim toksinima
Mikotoksini su toksini koje proizvode plijesni koje su prirodno prisutne na različitim plodovima u prirodi uključujući i smokve. Mikotoksini mogu biti opasni, poput aflatoksina za kojeg je ustanovljeno da ima karcinogeno djelovanje. Istraživanje hrvatskih znanstvenika analiziralo je dvije vrste istarskih smokava i otkrilo prisutnost nekoliko vrsta mikotoksina uključujući i prisutnost aflatoksina. Dobra proizvođačka praksa, ali i tretiranje smokava prije ili poslije sušenja kemijskim tretmanima poput sumporenja smanjuje ili eliminira nakupljanje mikotoksina na suhim smokvama te bi trebalo razmisliti koliko su zapravo netretirane suhe smokve sigurne za naše zdravlje.
Lišće idealno za dijabetičare
Smokve imaju mjesto u prehrani dijabetičara, ali zbog visokog udjela šećera, njihov unos treba ograničiti. No, situacija je obrnuta kada govorimo o lišću smokve. Jedno malo istraživanje pokazalo je kako čaj od lista smokve poslužen uz doručak, nakon mjesec dana primjene može smanjiti potrebu za inzulinom za čak 12 posto. Još jedna dobra ideja za pripremu lišća smokve osim u obliku čaja su sarmice od mesa i riže s mladim lišćem po uzoru na grčku kuhinju.
Situacije u kojima su smokve na listi zabranjene hrane
Osim u dijabetičkoj prehrani, ograničenja pa čak i potpuna zabrana unosa smokava postoji kod osoba oboljelih od upalnih bolesti crijeva u aktivnoj fazi bolesti, kod osoba koje se pripremaju za kolonoskopiju te kod osoba koje se oporavljaju od operacije crijeva. Sitne sjemenke u smokvama nisu preporučljive u slučaju aktivnog divertikulitisa, upale divertikula u debelom crijevu, no nakon oporavka od upale, preporuča se konzumirati prehranu bogatu vlaknima te su smokve tada opet dobrodošle na jelovniku.
26.8.2021
