Koju hranu mogu jesti?

Poštovani, već dulje vrijeme imam probavne probleme- zatvor,hemeroide uzrokovane zatvorom i tvrdom stolicom… Imam lošu prehranu i užurban život pa jednostavno ne mislim sto jedem i to je uzrok moje loše probave od koje ne mogu na wc … doslovce sam zaštopana. Koja hrana je puna vlakna i može omekšati stolicu ? lp

18.1.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,
Povisiti unos hrane koja obiluje netopivim vlaknima poput zobi, kukuruzne krupice, kvinoje, graha i ostalih mahunarki, artičoke, mekinja, smokava, suhih šljiva, psyllium i mljevenih lanenih sjemenkite chia sjemenki jer imaju laksativni učinak. Odrasle osobe bi trebale dnevno unijeti barem 25 g vlakana što se može postići temeljenjem prehrane na voću, povrću (osobito mahunarkama) i cjelovitim žitaricama. Kod starijih osoba preporučeni unos vlakana prema Hrvatskim smjernicama za prehranu osoba starije dobi iznosi 30 g za muškarce i 21 g za žene. Možete isprobati i laktulozu u pripravcima ako ne budete zadovoljni učinkom promjena u prehrani.
Konzumirati hranu koja obiluje vlaknom pektinom poput jabuka, mrkve, cikle, zrelih banana, kupusa i citrusnog voća.
Svakodnevno piti približno 2L tekućine poglavito vode, ali i mineralne vode bogate magnezijem, svježe iscijeđenih voćnih i povrtnih sokova te blago zaslađenih biljnih čajeva s medom. Od koristi može biti i konzumacija mesnih, ribljih i gustih povrtnih juha.
Izbjegavati crnu kavu, slatke gazirane napitke i alkohol jer uzrokuju dehidraciju i pogoršavaju simptome opstipacije.
Konzumirati hranu prirodno bogatu inulinom poput luka, češnjaka, artičoke, cikorije i maslačka jer djeluje kao prebiotik, stimulira probavu i ima pozitivan učinak na crijevnu mikrobiotu. Poželjna je i primjena probiotika.
Ograničiti unos mesnih prerađevina, procesirane industrijske hrane, grickalica, proizvoda od bijelog brašna i proizvoda bogatih šećerom poput čokolada, kolača i slatkiša jer se teško probavljaju.
Raspodijeliti hranu na više manjih obroka ravnomjerno raspoređenih tijekom dana. Preporučljivo je da je barem jedan od dnevnih obroka kuhani te je poželjno izbjegavati cjelodnevni unos suhe hrane poput sendviča i industrijskih prerađenih proizvoda.
Ograničiti vrijeme kuhanja namirnica,ne usitnjavati pretjerano ili ne namakati povrće u vodi te obroke pripremati pirjanjem ili na pari, a izbjegavati prženje i pohanje.
Uključiti sok od aloa vere u svakodnevnu rutinu kroz 8-10 dana. Aloa vera omekšava stolicu, a preporuka je popiti pola čaše soka ujutro i navečer. Također, svakodnevno uzimajte mineralnu vodu Donat Mg u količini od 1 – 3 dL, te nekoliko suhih šljiva dnevno. Uputno je u prehranu uvrstiti i mljevene lanene sjemenke, psyllium i chia sjemenke (1-2 žličice). Navedene sjemenke isprobajte zasebno kako biste utvrdili koje od njih imaju adekvatan učinak kod vas i svakako pazite na dovoljan unos vode prilikom uzimanja vlakana.
Baviti se svaki dan umjerenom tjelesnom aktivnošću u trajanju od barem pola sata i izbjegavati razdoblja dugotrajnog sjedenja
Osluškivati svoje tijelo i ne ignorirati potrebu za vršenjem nužde kada se pojavi.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]