S nutritivnog gledišta kukci su izvrstan izvor proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline pa se stoga smatra da imaju visoku biološku vrijednost – velik udio unesenih proteina koristi se u tijelu za izgradnju tjelesnih proteina.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) početkom 2021. godine ocijenila je kako je sušeni žuti crv brašnar ili “Tenebrio molitor larva” siguran za konzumaciju u prehrani čovjeka. To je ujedno prvo odobrenje insekta ili kukca kao “nove hrane”. Nova hrana poseban je regulatorni pojam koji se odnosi na sastojke hrane i hranu koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi u EU prije 1997. godine. Svaka takva namirnica mora dobiti posebno odobrenje i status “nove hrane” kako bi se mogla naći na tržištu u izvornom obliku, kao prerađevina ili sastojak određenih prehrambenih proizvoda. Ovo odobrenje temeljem aplikacije jedne francuske tvrtke vjerojatno će otvoriti put i drugim kukcima (skakavci, mravi, cvrčci, muhe, pčele, ličinke, bube) čiji se dolazak na police trgovina i naše tanjure najavljuje već petnaestak godina.
Četvrtina globalne populacije svakodnevno konzumira kukce u prehrani, a poznajemo više od 2000 vrsta kukaca. Termin entomofagija opisuje tu prehrambenu naviku koja je u Aziji, Africi i Južnoj Americi sasvim uobičajena i tradicijski ukorijenjena. Interes zapadnog civilizacijskog kruga za insektima temelji se na potrebi nalaženja alternativnih izvora proteina uslijed značajnog povećanja svjetske populacije. Osim kukaca tako su interesantne i alge, “lažno meso” proizvedeno u laboratoriju te biljni izvori proteina. Kukci privlače pažnju jer su iznimno bogati proteinima, energijom, brojnim nutrijentima, a prilikom uzgoja ne uzrokuju onečišćenja okoliša te bilježe niski ugljični otisak (slabu emisiju stakleničkih plinova). Ujedno, uzgoj kukaca za prehranu ljudi ili životinja zahtijeva znatno manje vode u usporedbi s potrebama za uzgoj stoke.
S nutritivnog gledišta kukci su izvrstan izvor proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline pa se stoga smatra da imaju visoku biološku vrijednost – velik udio unesenih proteina koristi se u tijelu za izgradnju tjelesnih proteina. Kukci obično sadrže između 50 i 82% proteina u 100 g suhe tvari. Aminokiselinski profil sličniji je životinjskim izvorima proteina u odnosu na biljne izvore, a istodobno prosječni kukac sadrži barem dva do tri puta više proteina u 100g nego ista količina govedine ili piletine. Ipak, udio dušika može biti veći nego što je realna količina proteina zbog sadržaja hitina – polimera porijeklom iz oklopa kukaca koji je neprobavljiv za čovjeka. Potencijalni problem su i alergije, pa je za punu afirmaciju ove hrane ipak potrebno još vremena i kvalitetnog znanstveno-istraživačkog i razvojnog rada.
Sadržaj masti kreće se između 10 i 30%, a često su bogati vrijednim jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama, posebice omega-3 masnim kiselinama. Kukci su izvrstan izvor brojnih minerala i vitamina B skupine i vitamina A i D.
Ipak, razumljivo je da kod Europljana postoji izvjesni „fuj-faktor“ ili kognitivni razlozi koji se temelje na našim sociološkim i kulturološkim iskustvima te je ideja konzumacije kukaca za veliku većinu odbojna. Takvi stavovi vjerojatno će se mijenjati s vremenom i izlaganjem tim novim namirnicama. Dolazak kukaca na jelovnike ne znači uvijek da ćemo ih jesti u izvornom obliku, postoji velik broj tehnoloških procesa za proizvodnju prerađevina, primjerice brašna, izolata proteina, hidrolizata proteina i ne mora nas iznenaditi ako se kroz koju godinu susretnemo s tjesteninom od brašna kukaca ili pak energetskih pločica obogaćenih proteinima porijeklom iz kukaca.
20.1.2021
