Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji).

Od ostalih psihičkih smetnji ili poremećaja koji se učestalo javljaju kod oboljelih od multiple skleroze navode se suicidalne ideje koje su kod ovih pacijenata 2,3 do 14 puta izraženije nego u općoj populaciji. Istraživanja govore o stopi suicida od 1.8% do 15.1. Glavni čimbenici koji se ističu kao rizični za pojavu pokušaja suicida su depresija, socijalna izolacija i zlouporaba alkohola. Suicidalne ideje povezuju se s depresijom, težinom same bolesti, nižom kvalitetom života, statusom samca i muškim spolom. Žene će češće pokušati suicid, no muškarci češće uspiju. Rizična je mlađa dob na početku multiple skleroze, ranije prisustvo depresije tijekom života, socijalna izoliranost, prethodna disfunkcionalnost i zlouporaba zabranjenih supstanci. Budući da su njegovatelji oboljelih često emocionalno iscrpljeni, oni su također pod povećanim rizikom od pojave depresivnih simptoma i niže kvalitete života.

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji). Najčešće se javljaju generalizirani anksiozni poremećaj (18.6%), panični poremećaj (10%) i opsesivno kompulzivni poremećaj (8.6%). Anksioznost i depresija često se javljaju istovremeno, a prati ih povećan broj tjelesnih tegoba, socijalna disfunkcionalnost, suicidalne ideje i konzumacija alkohola.

Bipolarni poremećaj javlja se kod oko 5.8% osoba s multiplom sklerozom, a dobro su poznate manične i depresivne epizode koje su izazvane steroidnom terapijom. Lijekovi kao što su kortikosteroidi, baklofen i psihoaktivne supstance mogu biti okidač za pojavu smetnji iz kruga ovog poremećaja. Zbog toga je potrebno voditi računa da su osobe s multiplom sklerozom pod povećanim rizikom za razvoj bipolarnog poremećaja upravo zbog simptomatskog liječenja koje je pravilno.

Učestalost pojave psihotičnih simptoma dva do tri puta je veća nego u općoj populaciji (npr. psihoza se javlja kod 0.41% do 7.46% oboljelih, a shizofrenija kod 0% do 7.4%). Uz psihotične simptome obično su češće prisutne lezije u medijalnom temporalnom režnju, a kod nekih pacijenata i lezije u periventrikularnoj bijeloj tvari. Simptomi koji se javljaju najčešće su halucinacije i deluzije (uglavnom paranoidne), razdražljivost, agitacija, smetnje spavanja, grandioznost, zaravnjen afekt, a nešto rjeđe katatonija i tranzitorna katalepsija.

Poremećaji ličnosti javljaju se kod oko 2.6% oboljelih, a smatra se da su promjene ličnosti vezane uz lezije u orbito-frontalno-subkortikalnim krugovima što može dovesti do otkočenog i socijalno neprihvatljivog ponašanja. Lezije u cingularno-anteriornim-subkortikalnim krugovima mogu dovesti do apatičnog i indiferentnog ponašanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Depresija

Depresija – molim savjet

Precizna psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Tjeskoba

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Anksioznost

Anksioznost i terapija – što da radim?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]