Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji).

Od ostalih psihičkih smetnji ili poremećaja koji se učestalo javljaju kod oboljelih od multiple skleroze navode se suicidalne ideje koje su kod ovih pacijenata 2,3 do 14 puta izraženije nego u općoj populaciji. Istraživanja govore o stopi suicida od 1.8% do 15.1. Glavni čimbenici koji se ističu kao rizični za pojavu pokušaja suicida su depresija, socijalna izolacija i zlouporaba alkohola. Suicidalne ideje povezuju se s depresijom, težinom same bolesti, nižom kvalitetom života, statusom samca i muškim spolom. Žene će češće pokušati suicid, no muškarci češće uspiju. Rizična je mlađa dob na početku multiple skleroze, ranije prisustvo depresije tijekom života, socijalna izoliranost, prethodna disfunkcionalnost i zlouporaba zabranjenih supstanci. Budući da su njegovatelji oboljelih često emocionalno iscrpljeni, oni su također pod povećanim rizikom od pojave depresivnih simptoma i niže kvalitete života.

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji). Najčešće se javljaju generalizirani anksiozni poremećaj (18.6%), panični poremećaj (10%) i opsesivno kompulzivni poremećaj (8.6%). Anksioznost i depresija često se javljaju istovremeno, a prati ih povećan broj tjelesnih tegoba, socijalna disfunkcionalnost, suicidalne ideje i konzumacija alkohola.

Bipolarni poremećaj javlja se kod oko 5.8% osoba s multiplom sklerozom, a dobro su poznate manične i depresivne epizode koje su izazvane steroidnom terapijom. Lijekovi kao što su kortikosteroidi, baklofen i psihoaktivne supstance mogu biti okidač za pojavu smetnji iz kruga ovog poremećaja. Zbog toga je potrebno voditi računa da su osobe s multiplom sklerozom pod povećanim rizikom za razvoj bipolarnog poremećaja upravo zbog simptomatskog liječenja koje je pravilno.

Učestalost pojave psihotičnih simptoma dva do tri puta je veća nego u općoj populaciji (npr. psihoza se javlja kod 0.41% do 7.46% oboljelih, a shizofrenija kod 0% do 7.4%). Uz psihotične simptome obično su češće prisutne lezije u medijalnom temporalnom režnju, a kod nekih pacijenata i lezije u periventrikularnoj bijeloj tvari. Simptomi koji se javljaju najčešće su halucinacije i deluzije (uglavnom paranoidne), razdražljivost, agitacija, smetnje spavanja, grandioznost, zaravnjen afekt, a nešto rjeđe katatonija i tranzitorna katalepsija.

Poremećaji ličnosti javljaju se kod oko 2.6% oboljelih, a smatra se da su promjene ličnosti vezane uz lezije u orbito-frontalno-subkortikalnim krugovima što može dovesti do otkočenog i socijalno neprihvatljivog ponašanja. Lezije u cingularno-anteriornim-subkortikalnim krugovima mogu dovesti do apatičnog i indiferentnog ponašanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Multipla skleroza

Zbog sumnje na MS poslana sam na MR mozga. Možete li mi pojasniti nalaz?

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Multipla skleroza

Multipla skleroza i terapije – je li ovo predugo vrijeme čekanja terapije?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]