Vaskularna demencija obuhvaća različita stanja koja dovode do pada kognitivnih funkcija zbog bolesti krvnih žila. Osobe s vaskularnom demencijom imaju probleme s razmišljanjem, govorom, pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama što se može dogoditi iznenada ili se može pojaviti postepeno i isprva proći neopaženo. Vaskularna demencija je česti uzrok demencije, smatra se drugim po učestalosti, odmah iza Alzheimerove bolesti.
Vaskularna demencija nastaje zbog stanja koja oštećuju krvne žile, smanjujući ili blokirajući dotok krvi u mozak. Smanjeni dotok krvi u mozak uzrokuje nedostatak prijeko potrebnog kisika. Nedostatak kisika dovodi do oštećenja mozga, čak i u kratkom vremenskom razdoblju. Uslijed ovih promjena koje dovode do vaskularne bolesti u mozgu dolazi do progresivnog pogoršanje pamćenja i drugih kognitivnih funkcija. Moždani udar je jedan od čestih uzroka vaskularne demencije, ali I druga stanja, poput šećerne bolesti ili visokog krvnog tlaka, mogu oštetiti krvne žile i na kraju dovesti do problema s pamćenjem ili razmišljanjem. Klinički takvi bolesnici mogu izgledati vrlo slično bolesnicima s Alzheimerovom bolešću ali neki klinički simptomi i nalazi snimanja mozga upućuju na to da je vaskularna bolest uzrok tegoba. Vaskularna demencija može uzrokovati različite simptome ovisno o mjestu oštećenja krvnih žila u mozgu. Na primjer, osoba koja je doživjela moždani udar može imati iznenadne probleme s pamćenjem, ravnotežom ili govorom. Mnogi ljudi sa vaskularnom demencijom imaju problema s pamćenjem. Drugi mogu imati poteškoće u organizaciji i rješavanju složenih problema, usporenosti u mislima ili poteškoće s pažnjom i koncentracijom. Uz ove promjene kognitivnih funkcija mogu se javljati promjene raspoloženja ili ponašanja, poput razdražljivosti, gubitka interesa ili depresije. Osim kognitivnih smetnji i promjena raspoloženja javljaju se i problemi s ravnotežom i kretanjem, poput recimo slabosti jedne strane tijela.
Simptomi vaskularne demenciju uključuju:
-gubitak pamćenja
-zbunjenost
-otežana verbalna komunikacija (afazija)
-poteškoće pri usmjeravanju pažnje ili smetnje koncentracije
-poteškoće u planiranju i organiziranju zadataka
-usporenost u mislima
-poteškoće s donošenjem odluka, rješavanjem problema
-problemi s orijentacijom u vremenu i prostoru
-oštećene motoričke sposobnosti
-gubitak kontrole mokrenja (inkontinencija)
Koje oblike vaskularne demencije poznajemo?
Demencija nakon moždanog udara; nastaje kada je dotok krvi u dio mozga iznenada prekinut. Ovakvo zbivanje može uzrokovati oduzetost jedne strane tijela, oštećenje govora ili vida, ovisno o dijelu
mozak koji je zahvaćen. Osim navedenih smetnji mogu se javiti problemi s pamćenjem i razmišljanjem te razvoj demencije nakon moždanog udara. Ako se ovi problemi jave nakon više moždanih udara govorimo o multi infarktnoj demenciji.
Subkortikalna vaskularna demencija je uzrokovana promjenama na vrlo malim krvnim žilama u
mozgu. Simptomi se ne razvijaju iznenada kao kod moždanog udara već postepeno i progresivno zahvaćajući funkcije pamćenja i razmišljanja. Ovakve kliničke slike vrlo nalikuju Alzheimerovoj bolesti.
Koji su čimbenici rizika za vaskularnu demenciju?
Nekoliko uvjeta i čimbenika može oštetiti krvne žile. Oni uključuju:
Dob. Stariji od 65 godina imaju povećani rizik od razvoja vaskularne demencije.
Povijest moždanog ili srčanog udara. Srčani i moždani udari mogu zaustaviti dotok krvi u mozak. Visoki krvni tlak, pušenje i visok kolesterol također povećavaju rizik.
Otvrdnute arterije (ateroskleroza). Naslage kolesterola i plaka u arterijama mogu ograničiti protok krvi kroz krvne žile, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara.
Druge bolesti. Dijabetes, visoki krvni tlak i poremećaji srčanog ritma utječu na to kako krv teče tijelom i mogu povećati rizik od pojave vaskularne demencije.
Životne navike. Pušenje, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana i pretilost smatraju se rizičnim čimbenicima jer povećavaju rizik pojave drugih stanja koje predosponiraju osobu za razvoj moždanog i srčanog udara.
Kako postaviti dijagnozu vaskularne demencije?
U povijesti bolesti obično je od ranije prisutna neka bolest koja predstavlja čimbenik rizika za pojavu vaskularne demencije; poput šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka, visokih razina kolesterola i slično. Ukoliko se radi o vaskularnoj demenciji koja se javlja kao posljedica moždanog udara može se točno odrediti vremenska povezanost moždanog udara s pojavom simptoma demencije, npr. obitelj primjećuje da su se problemi s pamćenjem javili neposredno nakon moždanog udara. Dijagnoza se postavlja na temelju detaljnog neurološkog pregleda koji će uvijek u bolesnika registrirati neke znakove cerebrovaskularne bolesti poput slabosti jedne strane tijela, oštećene funkcije moždanih živaca i drugih neuroloških znakova. Vrlo je bitno učiniti snimke mozga (MSCT ili MR mozga) na kojima se može vidjeti vaskularna bolest u vidu znakova preboljelog moždanog udara ili zahvaćenosti malih krvni žila. Također je potrebno učiniti laboratorijske testove kako bi se vidjele razine šećera, kolesterola u krvi, snimiti EKG radi otkrivanja eventualne srčane aritmije i učiniti ultrazvučna pretraga krvnih žila vrata radi detekcije eventualnih suženja krvnih žila.
Kako pomoći osobi koja boluje od vaskularne demencije
Osobe koje boluju od vaskularne demencije mogu biti ovisne u svakodnevnom životu o pomoći članova obitelji ili njegovatelja. Ukoliko dominiraju smetnje pamćenja pisanje podsjetnika na stvari koje treba napraviti može pomoći kao i uspostava svakodnevne rutine. Mirno okruženje može smanjiti brigu i uznemirenost. Nove situacije, pretjerana buka, velike grupe ljudi, žurba da se prisjete ili od njih traže složeni zadaci također mogu izazvati tjeskobu u bolesnika i pogoršanje simptoma osnovne bolesti.
Može li se vaskularna demencija liječiti?
Kontroliranje čimbenika rizika za nastanak vaskularne demencije može usporiti brzinu kojom vaskularna demencija napreduje i može spriječiti daljnje kliničko pogoršanje. Ovisno o situaciji stanje se može liječiti lijekovima za sniženje krvnog tlaka, smanjenje razine kolesterola, lijekovima koji sprečavaju zgrušavanje krvi i kontroliraju razine šećera u krvi. Lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti također mogu pomoći. Osobe s vaskularnom demencijom mogu imati koristi od kognitivnog treninga. Ove su aktivnosti osmišljene da potaknu pažnju i koncentraciju te različite druge kognitivne funkcije uključujući pamćenje i razmišljanje. Vrlo je bitno raditi i na prevenciji, tj sprečavanju novog moždanog udara koji može znatno pogoršati postojeće stanje.
Održavanje zdravog načina života u četrdesetima i pedesetima čini se da je posebno važno za smanjenje rizika od vaskularne demencije. To uključuje fizičku i mentalnu aktivnost, zdravu prehranu, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, liječenje visokog krvnog tlaka i kolesterola, te strogu kontrolu šećera u krvi i tjelesne kilaže.
24.8.2020
