Tjelesna aktivnost u okolnostima covid-19 pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi.

Redovita tjelesna aktivnost je važna za održavanje psihofizičkog zdravlja. Tijekom COVID-19 pandemije suočavamo se s raznim oblicima ograničavanja kretanja u cilju sprječavanja širenja virusne bolesti. Tijekom proljeća bila su zatvorena sva sportska igrališta i sportske dvorane, pa čak i dječja igrališta. Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi. I tada se preporučuje razmak među pojedincima da bude 1-2 metra. U zatvorenim prostorima treba se pridržavati epidemioloških preporuka (pridržavanje razmaka, prozračivanje prostora, dezinfekcija).

Svjetska zdravstvena organizacija je dala preporuke u svrhu očuvanja zdravlja ljudi u dobi od  18 do 64g.:

minimalno 150 minuta tjedno  srednje teške tjelesne aktivnosti ili 75 minuta tjedno teške, odnosno intenzivne tjelesne aktivnosti.

Tjelesna aktivnost umanjuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Sjedalački način života povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, malignih bolesti, osteoporoze. Smanjena tjelesna aktivnost također loše utječe na mentalno zdravlje, češće se javlja osjećaj tuge, ljutnje, frustracije, iritacije. COVID pandemija sama po sebi i mjere koje se poduzimaju u njezinom suzbijanju, kod pojedinaca dovode do pojave posttraumatskog stresa, depresije, konfuzije.

Prilikom proglašenja karantene u nekim zemljama zbog COVID pandemije, kod većine ljudi je došlo do redukcije tjelesne aktivnosti. Osobe koje su ranije bile redovito tjelesno aktivne trebale su naglo prekinuti sa svojim uobičajenim aktivnostima. Smatra se da 2 tjedna tjelesne neaktivnosti može poništiti povoljne metaboličke učinke koju redovita tjelesna aktivnost ima na organizam.

Neaktivnost dovodi do razvoja mišićne atrofije, inzulinske rezistencije, povećanja arterijskog tlaka, ubrzanja srčane frekvencije, ubrzanja procesa ateroskleroze i posljedično do povećanog rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Zbog svih navedenih razloga važno je, neovisno o mjerama ograničenja kretanja, ostati tjelesno aktivan uz prilagodbu novonastalim okolnostima, ali također vježbanje prilagoditi osobnim željama, komorbiditetima i dobi. Svatko može i u kućnim uvjetima ostati tjelesno aktivan. Danas postoji mnogo stručno vođenih vježbi putem videa ili mobilnih aplikacija.

Za bolesnike koji boluju od kardiovaskularnih bolesti postoje odgovarajuće pisane i video preporuke na internetskim stranicama kardiovaskularnih rehabilitacijskih centara. One su kreirane od stručnih medicinskih društava u cilju kardiovaskularne rehabilitacije i održavanja tjelesne aktivnosti kao dio sekundarne kardiovaskularne prevencije. Time se implementacijom digitalnih tehnologija osigurava i kontinuirana kardiovaskularna rehabilitacija kod osoba koje su preboljele infarkt miokarda ili su imale kardiovaskularnu invazivnu intervenciju ili operaciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Simptomi

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Vitamin D

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Depresija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Tjelesna aktivnost

Nekompaktna kardiomiopatija

Mozak

Covid-19 i “brain fog” – molim Vaše stručno mišljenje

Tjelesna aktivnost

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRedovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]