Tjelesna aktivnost u okolnostima covid-19 pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi.

Redovita tjelesna aktivnost je važna za održavanje psihofizičkog zdravlja. Tijekom COVID-19 pandemije suočavamo se s raznim oblicima ograničavanja kretanja u cilju sprječavanja širenja virusne bolesti. Tijekom proljeća bila su zatvorena sva sportska igrališta i sportske dvorane, pa čak i dječja igrališta. Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi. I tada se preporučuje razmak među pojedincima da bude 1-2 metra. U zatvorenim prostorima treba se pridržavati epidemioloških preporuka (pridržavanje razmaka, prozračivanje prostora, dezinfekcija).

Svjetska zdravstvena organizacija je dala preporuke u svrhu očuvanja zdravlja ljudi u dobi od  18 do 64g.:

minimalno 150 minuta tjedno  srednje teške tjelesne aktivnosti ili 75 minuta tjedno teške, odnosno intenzivne tjelesne aktivnosti.

Tjelesna aktivnost umanjuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Sjedalački način života povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, malignih bolesti, osteoporoze. Smanjena tjelesna aktivnost također loše utječe na mentalno zdravlje, češće se javlja osjećaj tuge, ljutnje, frustracije, iritacije. COVID pandemija sama po sebi i mjere koje se poduzimaju u njezinom suzbijanju, kod pojedinaca dovode do pojave posttraumatskog stresa, depresije, konfuzije.

Prilikom proglašenja karantene u nekim zemljama zbog COVID pandemije, kod većine ljudi je došlo do redukcije tjelesne aktivnosti. Osobe koje su ranije bile redovito tjelesno aktivne trebale su naglo prekinuti sa svojim uobičajenim aktivnostima. Smatra se da 2 tjedna tjelesne neaktivnosti može poništiti povoljne metaboličke učinke koju redovita tjelesna aktivnost ima na organizam.

Neaktivnost dovodi do razvoja mišićne atrofije, inzulinske rezistencije, povećanja arterijskog tlaka, ubrzanja srčane frekvencije, ubrzanja procesa ateroskleroze i posljedično do povećanog rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Zbog svih navedenih razloga važno je, neovisno o mjerama ograničenja kretanja, ostati tjelesno aktivan uz prilagodbu novonastalim okolnostima, ali također vježbanje prilagoditi osobnim željama, komorbiditetima i dobi. Svatko može i u kućnim uvjetima ostati tjelesno aktivan. Danas postoji mnogo stručno vođenih vježbi putem videa ili mobilnih aplikacija.

Za bolesnike koji boluju od kardiovaskularnih bolesti postoje odgovarajuće pisane i video preporuke na internetskim stranicama kardiovaskularnih rehabilitacijskih centara. One su kreirane od stručnih medicinskih društava u cilju kardiovaskularne rehabilitacije i održavanja tjelesne aktivnosti kao dio sekundarne kardiovaskularne prevencije. Time se implementacijom digitalnih tehnologija osigurava i kontinuirana kardiovaskularna rehabilitacija kod osoba koje su preboljele infarkt miokarda ili su imale kardiovaskularnu invazivnu intervenciju ili operaciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Tjelesna aktivnost

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]

Glava

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

Depresija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Tjelesna aktivnost

Treba li dijete biti oslobođeno tjelesnog odgoja zbog šarlaha?

Dijabetes

Ravnoteža na tanjuru

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]