Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici.
Imunitet
Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade zajedno kako bi zaštitili tijelo od napada nepoželjnih bakterija, gljivica, parazita, virusa i toksina – patogena. Dijeli se na urođeni i adaptivni imunitet. Urođeni imunitet naša je prva linija imunološke obrane od stranih tvari. To je brzi imunološki odgovor, koji se pokreće u kratkom roku od susreta s patogenom, a nasljeđuje se od roditelja. Adaptivni imunitet se razvija u dodiru s novim patogenima i ima sposobnost pamćenja. To omogućuje brz i učinkovit imunološki odgovor kad budemo ponovo izloženi istim patogenima.
Zašto probiotici?
Više od polovice stanica imunološkog sustava koje stvaraju antitijela za borbu protiv uzročnika bolesti nalazi se u crijevima. Probiotici imaju sposobnost utjecati i na urođeni i na adaptivni imunološki odgovor modificirajući funkcije različitih imunoloških stanica. Drugim riječima, naše probiotičke kolonije mogu ‘razgovarati’ sa stanicama našeg imunološkog sustava. Ako imate zdravu crijevnu mikrobiotu, postoji manja vjerojatnost da ćete se razboljeti.
Djelovanje probiotika
Postoji nekoliko načina na koje probiotici pomažu obrani od bolesti i normalnom funkcioniranju imunološkog sustava.
Sprječavanje nasađivanja patogena u crijevima – probiotici se vežu za stijenku crijeva i tako na daju lošim bakterijama da ostanu u našem probavnom sustavu
Natjecanje za hranjive tvari – probiotici sprječavaju rast i razmnožavanje patogena jer im uzimaju hranu.
Uništavanje ‘loših’ bakterija – proizvodnjom antimikrobnih spojeva koji uništavaju ili sprečavaju razvoj patogena.
Zaštita crijevne barijere, koja sprječava ulazak stranih tvari u tijelo i pomaganje stvaranja sluzi koja štiti sluznicu crijeva.
Mijenjanje pH u crijevima kako bi stvorili nepovoljne uvjete za razvoj patogena.
Aktivacija stanica imunološkog sustava da bi proizveli tijela za borbu protiv patogena.
Izazivanje tolerancije na antigene u hrani.
I probiotici kao i ljudi, međusobno se razlikuju…
Veliki broj istraživanja usmjeren je upravo na otkrivanje sojeva ili njihovih kombinacija koje bi mogle biti uspješna strategija za borbu protiv sezonskih viroza; gripe, prehlade, korone… Za sada se zna da uporaba probiotika smanjuje pojavnost i duljinu trajanja upala dišnih puteva kod djece i odraslih. Dio novijih istraživanja ukazuje na djelotvornost probiotika u sprječavanju korone i smanjenju simptoma. Bitno je za naglasiti: različiti sojevi probiotika odgovaraju različitim ljudima i stanjima. To može ovisiti o njihovim individualnim potrebama ili o njihovoj životnoj dobi. Što god vam treba, uvijek biste trebali odabrati probiotik iza kojeg stoji mnogo kvalitetnih istraživanja.
Sojevi s najviše dokaza o djelovanju na imunitet i zaštitu od bolesti su Lacticaseibacillus rhamnosus GG (dobro nam poznati LGG), Lacticaseibacillus casei 431®, Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12, Bifidobacterium animalis subsp. lactis HN019, Bifidobacterium animalis lactis Bl-04, Lacticaseibacillus rhamnosus HN001, Bifidobacterium infantis R0033, Bifidobacterium bifidum R0071 te Lactobacillus helveticus R005. Tu je još i Streptococcus salivarius K12, za prevenciju upale ždrijela , mandula i uha.
Ono si što jedeš?
Probiotici se ne moraju unositi u organizam samo preko dodataka prehrani. Fermentirani proizvodi u sebi sadrže mnoge probiotike koji održavaju naš imunološki sustav. Npr, acidofil, sastojak jogurta i mlijeka. Ili bifidobakterije, sastojci jogurta, kefira, mlaćenice, ali i ukiseljenog povrća- krastavaca, kupusa ili kimchija te nekih vina, octa ili kiselog tijesta. Jogurt se radi s pomoću probiotskih rodova L. delbrueckii subsp. bulgaricus i S. thermophilus, koji također djeluju na podizanje imunološkog sustava. Konzumacijom ovih proizvoda i uravnoteženom prehranom pomoći ćemo obrani svojeg organizma.
Vitamin C, snažan antioksidans koji se prvenstveno nalazi u svježem voću i povrću, poznat je kao učinkovit u podržavanju zdravog imunološkog sustava. Tu je i vitamin D, kao glavna zvijezda imuniteta.
Nedostatak sna i stres potiskuju imunološki sustav pa bi ih trebalo izbjegavati koliko je to moguće. Redovito konzumiranje alkohola, šećera, kave, brze i prerađene hrane dovodi do stanične upale koja postaje dugotrajna i može potaknuti razvoj kroničnih bolesti.
25.1.2024
