Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal of Environmental Research and Public Health).

Ispitanici su bili u dobi od 45 do 85 godina, a praćeni su tijekom 20 godina ili do svoje smrti. Podaci ispitanika su uzimani početno u periodu od 2012-2014 godine, tijekom faze praćenja 82015-2018) te u dva navrata tijekom pandemije (travanj-svibanj 2020 i rujan-prosinac 2020). Praćeni su sociodemografski čimbenici, varijable vezane uz zdravstveno stanje, socijalna iskustva i čimbenike te stresore vezane uz COVID-19, koji su mjereni u jesen 2020. godine.

Ne samo što su osobe koje su već ranije imale depresiju bile pod 4 puta većim rizikom za ponovnim razvojem depresije, već su češće imali depresiju oni koji su nedavno imali depresivnu epizodu. Također su pod većim rizikom bile osobe koje žive same.

Oko 13% ispitanika koji ranije nisu imali depresiju razvili su depresivni poremećaj tijekom pandemije. 45.2% ispitanika s poviješću depresije imalo je depresiju u vrijeme ispitivanja u jesen 2020. godine, kao i polovina ispitanika (58.2%) koji su nedavno imali depresivnu epizodu.

Žene su češće imale depresivnu epizodu u jesen 2020 godine, neovisno o tome da li su ranije imale depresiju ili ne. Među onima koji su imali povijest depresije, najmlađi (u dobi 50-59) i najstariji (u dobi 90-96) pacijenti bili su pod najvećim rizikom.

Izloženost bilo kojem od stresora vezanih uz COVID-19 (zdravlje, izvori prihoda, obiteljski konflikti, drugi obiteljski problemi i briga za zdravlje) bili su povezani s prisustvom depresije u jesen 2020. godine. Postojanje obiteljskog konflikta i depresije bili su najznačajniji i kod osoba bez povijesti ranije depresije i s ranijom depresijom.

Stoga se kao jednom od preporuka smatra praćenje i liječenje pacijenata koji su liječeni zbog depresije, kao i uključivanje u grupe podrške i veću socijalizaciju što bi smanjilo osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni afektivni poremećaj

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Ibuprofen

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Smijem li sama smanjiti dozu lijeka?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]