Specifičnosti kardiovaskularnih bolesti kod žena – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“…

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“ kojim se želi ukazati na specifičnosti kardiovaskularnog zdravlja žena. U 16 godina postojanja pokret “ Go Red for Women“ potiče svijest o kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima kod žena širom svijeta kako bi pomogao ženama da shvate da su kardiovaskularne bolesti njihova najveća zdravstvena prijetnja, a ujedno ih potiče da poduzmu mjere kako bi smanjile svoj rizik. Pokret pomaže ženama da preuzmu brigu o svom zdravlju, zahtijeva jednak pristup zdravstvenoj skrbi svim ženama, ali i inzistira da se poveća udio žena u kardiovaskularnim istraživanjima. I u 21. stoljeću žene su nedovoljno zastupljene u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.

Iako se gotovo 80-90% kardiovaskularnih događaja može spriječiti, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kod žena. Iznad 75g. života prevalencija kardiovaskularnih bolesti kod žena je veća u odnosu na muškarce. Kardiovaskularne bolesti mogu biti različite kod žena u odnosu na muškarce, žene mogu imati različite znakove ili simptome istih bolesti. Kako bismo poboljšali kardiovaskularnu skrb žena, potrebno je poznavati određene specifičnosti ženskog spola. Postoje razlike u kardiovaskularnoj patofiziologiji, diagnostici i ishodima liječenja. 2 su entiteta znatno češća i tipična za ženski spol: stresom izazvana kardiomiopatija (Takotsubo) i mikrovaskularna koronarna bolest (bolest malih arterija miokarda). Kod žena se često javlja neopstruktivna koronarna bolest, poremećaj funkcije malih arterija miokarda odgovornih za simptome angine pektoris, ishemijske bolesti srca. Prilikom nastanka infarkta miokarda češće viđamo koronarne arterije bez opstrukcije, erozije plakova, disekcije koronarnih arterija.

Kod žena često nalazimo na valvularne srčane greške i zatajenje srca. Degenerativne bolesti, ali i reumatskih bolesti koje češće zahvaćaju žene su najčešćim uzrokom promjena na mitralnim i aortalnim valvulama. Na žalost smrtnost je veća kod žena nakon kirurških intervencija na mitralnoj valvuli, dok je mortalitet također veći kod žena nakon kirurške zamjene aortalne valvule u odnosu na transaktetersku zamjenu.

Kod trudnica su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok mortaliteta. Najčešće se radi o reumatskim bolestima čija je incidencija veća u nerazvijenim zemljama. Ostale kardiovaskularne bolesti koji povećavaju morbiditet i mortalitet trudnica su: prirođene srčane greške, zatajenje srca, hipertenzivna bolest srca, koronarna bolest srca. Najveći mortalitet od 40 do 100% uzrokuju: plućna arterijska hipertenzija, teška disfunkcija lijeve klijetke srca, dilatacija, odnosno aneurizma aorte u Marfanovom sindromu. Kod nekih trudnica se tijekom trudnoće razvije arterijska hipertenzija, preeklampsija, gestacijska šećerna bolest. Ovakva stanja ugrožavaju život trudnice i nerođenog djeteta. Kasnije u životu te su žene izložene većem riziku nastanka arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Žene koje već boluju od navedenih bolesti trebaju pomno planirati trudnoću i prije začeća biti pod pojačanom skrbi ginekologa, kardiologa i obiteljskog liječnika, a u trudnoći trebaju biti zbrinute u specijaliziranim kliničkim centrima s multidisciplinarnim pristupom i skrbi specijalista fetalne medicine, ginekologa, kardiologa, anesteziologa, neonatologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_246298573

Invazivni kardiovaskularni postupci u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2313175335

Degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava i kardiovaskularne intervencije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Jesu li povremeni preskoci srca uz uredan holter razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Može li vrlo nizak krvni tlak biti opasan i što učiniti kada dodatno padne?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]