Specifičnosti kardiovaskularnih bolesti kod žena – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“…

Veljača je mjesec osvješćivanja kardiovaskularnog zdravlja žena u SAD-u. 7. veljače ove godine se obilježio Dan pokreta „Go Red for Women“ kojim se želi ukazati na specifičnosti kardiovaskularnog zdravlja žena. U 16 godina postojanja pokret “ Go Red for Women“ potiče svijest o kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima kod žena širom svijeta kako bi pomogao ženama da shvate da su kardiovaskularne bolesti njihova najveća zdravstvena prijetnja, a ujedno ih potiče da poduzmu mjere kako bi smanjile svoj rizik. Pokret pomaže ženama da preuzmu brigu o svom zdravlju, zahtijeva jednak pristup zdravstvenoj skrbi svim ženama, ali i inzistira da se poveća udio žena u kardiovaskularnim istraživanjima. I u 21. stoljeću žene su nedovoljno zastupljene u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.

Iako se gotovo 80-90% kardiovaskularnih događaja može spriječiti, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kod žena. Iznad 75g. života prevalencija kardiovaskularnih bolesti kod žena je veća u odnosu na muškarce. Kardiovaskularne bolesti mogu biti različite kod žena u odnosu na muškarce, žene mogu imati različite znakove ili simptome istih bolesti. Kako bismo poboljšali kardiovaskularnu skrb žena, potrebno je poznavati određene specifičnosti ženskog spola. Postoje razlike u kardiovaskularnoj patofiziologiji, diagnostici i ishodima liječenja. 2 su entiteta znatno češća i tipična za ženski spol: stresom izazvana kardiomiopatija (Takotsubo) i mikrovaskularna koronarna bolest (bolest malih arterija miokarda). Kod žena se često javlja neopstruktivna koronarna bolest, poremećaj funkcije malih arterija miokarda odgovornih za simptome angine pektoris, ishemijske bolesti srca. Prilikom nastanka infarkta miokarda češće viđamo koronarne arterije bez opstrukcije, erozije plakova, disekcije koronarnih arterija.

Kod žena često nalazimo na valvularne srčane greške i zatajenje srca. Degenerativne bolesti, ali i reumatskih bolesti koje češće zahvaćaju žene su najčešćim uzrokom promjena na mitralnim i aortalnim valvulama. Na žalost smrtnost je veća kod žena nakon kirurških intervencija na mitralnoj valvuli, dok je mortalitet također veći kod žena nakon kirurške zamjene aortalne valvule u odnosu na transaktetersku zamjenu.

Kod trudnica su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok mortaliteta. Najčešće se radi o reumatskim bolestima čija je incidencija veća u nerazvijenim zemljama. Ostale kardiovaskularne bolesti koji povećavaju morbiditet i mortalitet trudnica su: prirođene srčane greške, zatajenje srca, hipertenzivna bolest srca, koronarna bolest srca. Najveći mortalitet od 40 do 100% uzrokuju: plućna arterijska hipertenzija, teška disfunkcija lijeve klijetke srca, dilatacija, odnosno aneurizma aorte u Marfanovom sindromu. Kod nekih trudnica se tijekom trudnoće razvije arterijska hipertenzija, preeklampsija, gestacijska šećerna bolest. Ovakva stanja ugrožavaju život trudnice i nerođenog djeteta. Kasnije u životu te su žene izložene većem riziku nastanka arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Žene koje već boluju od navedenih bolesti trebaju pomno planirati trudnoću i prije začeća biti pod pojačanom skrbi ginekologa, kardiologa i obiteljskog liječnika, a u trudnoći trebaju biti zbrinute u specijaliziranim kliničkim centrima s multidisciplinarnim pristupom i skrbi specijalista fetalne medicine, ginekologa, kardiologa, anesteziologa, neonatologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihički poremećaji

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Šećerna bolest

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]