Novi kardiovaskularni čimbenici rizika -2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U nove kardiovaskularne čimbenike rizika ubrajamo i trajanje spavanja tj. ukupno vrijeme spavanja.

U nove kardiovaskularne čimbenike rizika ubrajamo i trajanje spavanja tj. ukupno vrijeme spavanja. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između ukupnog broja sati spavanja i velikih kardiovaskularnih događaja. Također je ustanovljena povezanost između ukupnog broja sati spavanja i smrtnosti od kardiovaskularnih uzroka. Istraživanje je provedeno na više od 116 tisuća ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je 7,8 godina. Tijekom praćenja umrlo je 4 381 osoba, a registrirano je 4 365 velikih kardiovaskularnih događaja.

Rezultati ove studije pokazju da je duže spavanje od 8 sati povezano s većim rizikom za velike kardiovaskularne događaje i povezano je s većim mortalitetom. Ispitanici koju su spavali 6-8 sati svake noći u usporedbi s onima koji su spavali do 6 sati svake noći nisu imali značajno povećani rizik. Znači, duže spavanje od 8 sati povećava rizik za velike kardiovaskularne događaje i povećava smrtnost. Ispitanici koji su spavali kraće od 6 sati svake noći ili od 6-8 sati svake noći imali su manji rizik za velike kardiovaskularne događaje i imali su manju smrtnost. Odrasloj osobi je dovoljno osam sati spavanja.

Bol također spada u nove kardiovaskularne čimbenike rizika. Kronična bol uzrokovana patološkim promjenama lokomotornog sustava negativno utječa na kvalitetu života i na radnu sposobnost bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju etiološku povezanost između boli i kardiovaskularnih bolesti. Bol je općenito više od dva puta učestalija u žena nego u muškaraca. U studiji s više od 5 000 ispitanika uz praćenje tijekom 15 godina ispitivana je povezanost između boli i ukupne smrtnosti od svih uzroka koji uključuje koronarnu bolest srca, moždani udar, ostale kardiovaskularne uzroke i zloćudne bolesti. Ispitivane su dvije skupine bolesnika, jedna skupina bolesnika s boli, i druga skupina bez boli. Nakon 15 godina praćenja umrlo je 1346 bolesnika (28,4%). U skupni ispitanika bez boli umrlo je 28,2% bolesnika, a u skupini s boli 29,3% bolesnika. U skupini s boli bilo je 67,1% žena, a u skupini bez boli bilo je 53,1% žena.  Indeks tjelesne mase veći je u bolesnika s boli (28,7) nego u skupini bolesnika bez boli (27,0), razlika je statistički značajna (p<0,001).  Broj nefatalnih kardiovaskularnih događaja bio je 21,1% u skupini s boli, a u skupini bez boli 17,7%. Kardiovaskuklarna smrtnost bila je viša u skupini s boli (8,6%) nego u skupini bez boli (7,0%). Moždani udar bio je učestaliji u skupini s boli nego u  ispitanika bez boli. Smrt zbog zloćudnih bolesti bila je češća u skupini bez boli nego u skupini bolesnika s boli. Kronična bol je povezana s povećanim rizikom za kadiovaskularni mortalitet i za velike kardiovaskularne događaje. Zbog toga bi bilo dobro u svakodnevnoj kardiološkoj kliničkoj praksi vršiti analizu i procjenu boli u naših bolesnika.

U zaključku možemo naglasiti da su trajanje spavanja duže od 8 sati i bol kao novi kardiovaskularni čimbenici rizika povezani s povećanim rizikom za kardiovaskularnu smrtnost i za velike kardiovaskularne događaje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Estrogen

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Starija životna dob

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePolifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Starija životna dob

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute