Kompulzivno kupovanje, patološko kupovanje, ovisnost o kupovini ili poremećaj kompulzivnog kupovanja karakterizirano je pretjeranim, impulzivnim, stalnim i nekontroliranim kupovanjem…
Kompulzivno kupovanje, patološko kupovanje, ovisnost o kupovini ili poremećaj kompulzivnog kupovanja karakterizirano je pretjeranim, impulzivnim, stalnim i nekontroliranim kupovanjem stvari usprkos ozbiljnim psihološkim, društvenim, radnim i financijskim posljedicama. Osobe koje nemaju “ovisnost o kupovanju” kupuju stvari koje sui m potrebne i korisne, dok osobe koje kupuju kompulzivno će kupovati kako bi se bolje nosili sa stresom, popravile si raspoloženj, poboljšale sliku o sebi ili zadobili društveno priznanje/potvrdu. Premda kronično kompulzivno kupovanje uključuje žaljenja zbog kupovine, krivnje, srama, zakonske ili financijske probleme, kao i intepersonalne probleme, ove osobe ne uspijevaju u svom pokušaju da se zaustave u kompulzivnom kupovanju.
Podaci pokazuju da je učestalost ovih smetnji tijekom posljednja dva desetljeća u svijetu porasla, posebice je visoka među studentima. Teško je procijeniti točnu prevalenciju, a podaci pokazuju da varira od 1 do 30%, ovisno o istraživanom uzorku.
Ove smetnje ne predstavljaju zasebnu dijagnostičku kategoriju, a određene operativne definicije kreću se prema sličnostima sa poremećajima kontrole impulse, ovisnostima o psihoaktivnim tvarima, poremećajima prehrane i drugim ovisnostima kao što je ovisnost o kockanju, ovisnost o internetu i igranju igrica te ovisnosti o seksu.
Još uvijek nije poznata specifična etiologija ovih smetnji. Navode se neurobiološki faktori, iako još nema genetskih istraživanja u ovom području. Kao kod općenito i drugih poremećaja vezanih uz ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, pronađene su abnormalnosti frontoparijetalnoj regiji, pozitivnom potkrijepljenju i limbičkom sustavu. No, trenutno dostupni neurološki dokazi ne daju potpuna objašnjenja točnih neuralnih mehanizama i kognitivnih procesa. Smatra se da u razvoju ovih smetnji, za razliku od drugih tipova ovisnosti važnu ulogu imaju kulturološki utjecaji kao što su poticanje materijalnih vrijednosti, raznolikost dostupnih dobara, dobri prihodi, potrošački pristup, itd.
Smatra se također da su osobe s ovim smetnjama sklone impulzivnom ponašanju, a također da je važna i uloga sustava nagrada-kazna u pojavi i razvoju smetnji, kao i disfunkcionalna emocionalna regulacija.
30.1.2019
