Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Sklonost ograničenim sposobnostima da se uključe razvojno primjerene aktivnosti mogu dovesti do povećanog rizika za razvoj mentalnih poremećaja kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima. Uspoređivan je rizik incidencije mentalnih poremećaja kod mladih osoba s kroničnim i bez kroničnih tjelesnih stanja te je istraživano ima li ograničenje aktivnosti doprinos u postojanju takvih poveznica.

U istraživanje je uključeno gotovo 50,000 mladih osoba u dobi od 6 do 25 godina od kojih je njih 15% bolovalo od kronične tjelesne bolesti. Ispitanici su praćeni tijekom 2 godine te se pokazalo da od onih koji su imali tjelesnu bolest njih 12% razvilo je neko stanje iz kruga mentalnih poremećaja, dok je među onima bez kroničnih tjelesnih poremećaja njih 7% razvilo neko od mentalnih poremećaja. Najčešće dijagnoze bile su anksioznost, poremećaji raspoloženja i poremećaji u ponašanju.

Općenito se može reći da su rezultati pokazali da mlade osobe s kroničnim tjelesnim stanjima imaju povećan rizik za razvoj mentalnih poremećaja, a ograničenja u sudjelovanju u aktivnostima mogu imati ulogu u razvoju mentalnih poremećaja. Naime, mlade osobe s tjelesnim bolestima imale su za 51% povećan rizik od razvoj mentalnih poremećaja. Kada su dodatno uključena usklađivanja vezana uz ograničenja u sudjelovanju u aktivnostima (npr. ograničena sposobnost za sudjelovanje u sportovima), rizik je bio nešto manji (43%). Navedeno bi upućivalo da se takva ograničenja tek djelomično mogu objasniti povezanošću tjelesnih stanja i posljedičnih mentalnih poremećaja.  

Zaključno se može reći da mladim osobama s kroničnim tjelesnim stanjima od pomoći može biti traženje pomoći stručnih osoba kako bi ojačali svoju sposobnost sudjelovanja u razvojno važnim aktivnostima, zbog ranog otkrivanja i liječenja kroničnih tjelesnih bolesti te sprječavanja razvoja mentalnih poremećaja. Iz tog razloga roditelji bi trebali pratiti stanje svog djeteta, potražiti procjenu uz uključivanje ranih intervencija kada je to potrebno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatar

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Mentalno zdravlje

Društvene mreže i mentalno zdravlje korisnika, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMnogi okrivljuju društvene mreže za osjećaj izolacije među mladim ljudima.

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?